AktuelnoCentar za kulturuKulturaOlovo

Preporuke Gradske biblioteke za djecu i odrasle,”Dnevnik jednog nomada” i “Doživljaji miša šiša”

Ne pišem ja samo o sebi, jer u mojim djelima ima na desetine junaka i likova čije živote nekako prepričam. Sada se postavlja pitanje da li su to njihove priče ili moje. Na primjer ukoliko ti sad meni ispričaš neku priču, pa ja uzmem i napišem da sam sreo Maju koja mi je ispričala jednu priču, čija je to priča? Moja ili tvoja? Sve što čovjek piše dolazi iz njega, jer imamo ili iskustvo ili maštu. Ako pišemo o svojim snovima, to je takođe autobiografski. – kaže Bekim Sejranović o pisanju, svom i tuđem, u intervjuu koji je dao za Buku, 2017. godine.

Upravo vam djelo Bekima Sejranovića, neponovljivog dječaka među piscima, Dnevnik jednog nomada, dajemo kao preporuku za ovosedmično čitanje.

Bekim Sejranović rođen je u Brčkom 1972. godine . studirao je i živio u Rijeci, a od 1993. Živio je u Oslu, gdje je na Istorijsko-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslavenske književnosti. Od 2000. godine radio je kao sudski tumač i književni prevodilac. Autor je knjiga kratkih priča Fasung, kao i romana Nigdje, niotkuda, Ljepši kraj, Sandale, Tvoj sin, Huckleberry Finn i Dnevnik jednog nomada. Romani i kratke priče prevedni su mu na više stranih jezika. Za roman Nigdje, niotkuda 2009. godine dobio je nagradu „Meša Selimović“.

Umro je u maju 2020. godine, u Oslu, nakon kraće bolesti.

Dnevnik jednog nomada, iako ulančan u petnaest poglavlja, Bekim bi nazvao romanom, izdao je Buybook, 2017. godine. U sebi sadrži odlike dnevnika, putopisa i književne kritike. Drugim riječima, on je produkt tri radnje kojima bih ukratko mogao opisati ono od čega se sastoji moje bivstvovanje: čitam, skitam, ponekad nešto zapišem. Od 2011. do 2016., od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Brčkog čitamo dnevničke zapise o jednoj ljubavnoj priči i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svaki mjesec putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mlađu ćerku, jer se boji da će ga zaboraviti, i o starijoj ćerki u Oslu koja očuha zove tata, a njega po imenu; o književniku koji istovremeno učestvuje u hrvatskoj, bosanskoj i norveškoj književnosti…

Vanja Kulaš o romanu kaže: tekst ulančan u petnaest poglavlja emocionali je ringišpil, čitatelju razvlači lice u smajli, steže grlo, muti oko pa opet baca u smijeh i tako ukrug, kako se uostalom namotava i autorov život u tih pet godina koje bilježi, isprva spontano dnevnički, a onda po sjećanju, memoarski.

Razapet između Skandinavije i Balkana, Bekim Sejranović ispisuje stranice o dva svijeta, i o sebi u njima i izvan njih, koje su jednako potresne, uznemirujuće i duhovite kao i najbolje stranice njegovih romana. Samo ovdje nema glavnog junaka da se iza njega bar malo sakrije, tu su samo Bekim i njegovi demoni.

Iskustvo ga je naučilo da i dobro i loše imaju početak i kraj, da jedino ima smisla uživati kad ti je dobro, stisnuti zube kad ti je teško. Ono mu je donijelo i spoznaju o sjećanju kao našem jedinom imetku i poveo nas je na putovanje kroz još jednu nomadsku avanturu, omeđenu rastancima, odlascima, dolascima, krajevima jedne i počecima novih ljubavi, roditeljskom brigom i potrebom da se privremeno usidri. Bekim Sejranović vjeruje, kao i Kiš, da je jedini pišćev zadatak da piše istinito, i uvodi nas bez zadrške u vlastiti svijet s Dnevnikom jednog nomada te zaokružuje opus koji ga čini jednim od najboljih južnoslavenskih pisaca, kaže o romanu i Bekimu Kristina Ljevak.

Ivica Vanja Rorić, pisac je koji se od najmalađih dana posvetio djeci.

Rođen je u Foči kod Doboja, 1951. godine, učiteljsku školu završio je u Derventi a Filološki fakultet u Beogradu. Piše pjesme i priče za djecu, a teme o kojima voli pisati su one o prirodi i o položaju djeteta. Prenosi dječja iskustva, njihove poglede na svijet, njihovu maštu i želje. Neke od najpoznatijih knjiga su mu: Đački kalendar, Enci menci na kamenci, Eno ide bubamara, Dječak grli svijet, Duga u travi, Doživljaji miša Šiša i mnoge druge. Dugo je bio urednik dječijeg lista „Vesela sveska“.

Doživljaji miša Šiša je priča o tri brata, tri nestašna mišića: najstariji Šiš, srednji Iš i najmlađi Š.

Glavni lik je miš Š, a pustolovine koje ga prate odvijaju se kada nestane njegov srednji brat Iš. Iš je jednoga dana nestao na leđima kornjače koja ga je prebacila preko rijeke na leđima. Hrabri Šiš, poduzeo je sve da nađe svoga brata, a na tom putu susreo je mnoge prijatelje i neprijatelje.

Djelo nas uči da u životu osim sretnih trenutaka postoje i oni tužni. Kada dođe do njih moramo im se znati oduprijeti i svladati ih. Kvalitete poput upornosti ii hrabrosti bit će uvijek nagrađene. A sve njihove pustolivne su popraćene veselim i šarenim ilustracijama Zlate Bilić.

Vjerujemo da će ova tri hrabra i nestašna brata privući pažnju naših najmlađih korisnika ali i naučiti ih nekoliko važnih lekcija o prijateljstvu i hrabrosti.

Pripremila: Emira Manso

Radio Olovo /A.M

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close
Close