AktuelnoKulturaOlovoOpćenitoTurizamVijesti iz BiH

“Stazama naših predaka” vode vas članovi PD”Smolin”

Ako bismo tražili autentičan simbol Bosne i Hercegovine a samim tim i Olova, vjerovatno bi to bio stećak, srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Na području općine nalazi se 1039 stećka, na 82 grupne i pojedinače lokacije. Prezentacijom vrijednog kulturno-historijskog i prirodnog bogatstva Olova i olovskog kraja, želimo dati doprinos na podizanju svijesti o njegovom značaju radi očuvanja i valorizacije.

Jako teško je odlučiti se, šta i koju lokaciju potražiti i kako do nje doći. Biciklisti iz PD „Smolin“ predlažu biciklističke ture. Vožnja biciklom je izuzetno zabavno i zdravo iskustvo. Pedalajući prevaljujete kilometre i kilometre, pritom uživate u svježem zraku i mjestima koja inače nikada ne bi bila usput. Biciklističke rute, mogu vas odvesti u neočekivanom smjeru, naprimjer u historiju. I tada usput možete saznati mnogo o historiji i arheologiji, o ljudima koji su nekada živjeli na ovim prostorima, ali i o nama samima. Slovom i slikom provest ćemo vas jugoistočnim dijelom općine Olovo, te prikazati znamenitosti koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Stazama predaka – nekropole i spomenici – jugoistok

Osnovni podaci o stazi:

  • Start: Olovo
  • Kraj: Olovo
  • Dužina (km): 42,5 km
  • Trajanje vožnje (4:33):
  • Težina (od 1 do 5): [3] Tehnyco
  • Najviša tačka (m): 902 m
  • Najniža tačka (m): 528 m
  • Visinska razlika (m): 374 m

Staza kreće iz Olova magistralnim putem M18 prema Tuzli, u dužini od 3 km, dolazi na raskrsnicu i most preko Stupčanice do kompanije „Kovan“. Ovaj dio se može preći asfaltnim putem kroz Karagino Polje, trim stazom do Olovskih Luku, kod trgovačkog centra „Bingo“ izlazi na magistralni put M18, Tuzla – Sarajevo i u pravcu Tuzle voziti 50 m do raskrsnice za Liške. Asfaltnim putem nastaviti prema naselju Podovi i držati se desno. Nakon pređenih 2,5 km vožnje, staza dolazi do mjesto Peharac, odnosno raskrsnicu lokalnih puteva. Na ovom mjestu, nekih 100 m zapadno (vidi trek) pronađeni su stari muslimanski nišani, koji nisu dio nekropole i nisu značajni za obilazak. Lokaciju na kojoj se nalaze je na 769 m (NV), na koordinatama 44,12314°N 18,64289°. Radi se o dva grobna mjesta, a nišani su prelomljeni i oboreni.

Pedeset metar dalje od raskrsnice, u pravcu istoka, na koordinatama 44,12387°n 18,64882° na NV 769,1 m, nalazi se manja parcela obrasla borovom šumom na kojoj su evidentirani ostaci tri manja nišana i tri grobna mjesta (mezarja).

Između parcele i nekropole na kojoj su evidentirani nišani prolazi lokalni nekategorisani put od makadama. Na lokalitetu “Mramorje“, na nadmorskoj visini (NV) 778,1 m, na koordinatama 44,12377°N 18,64976°E, smještena je nekropola sa 46 stećaka (4 u formi ploče, 1 u formi sanduka i 41 u formi sljemenjaka). Spomenici su dobro obrađeni i srednje očuvani, orijentirani su u pravcu zapad – istok, sjever – jug i sjeverozapad – jugoistok.

Na ovoj nekropoli nalazi se jako interesantan stećak sa natpisom. Transkripcija natpisa kako ga je pročitao Vego, glasi:

„A SE LEŽI DABIŽIV’ NA SVO[JOJ] ZEMLJI NA PLEMENITOJ, A NE UMR’ (UMR’) SI VSE!“

Staza nastavlja dalje asfaltnim putem preko Lišaka i spušta se u Kaline. Na 14 km skreće u pravcu sjevera i makadamskim putem vodi do Miljevića i nacionalnog spomenika, Stara drvena džamija i harem. Nema pouzdanih podataka o vremenu gradnje džamije u Miljevićima.

Prema podacima koji su dobijeni od strane IZ Olovo, džamija je sagrađena 1598. godine, ali konkretnih dokaza o tome nema. Ono što je izvjesno jeste to da je džamija obnavljana 1910. i 1936. godine. Zapaljena je u avgustu 1992.godine, i uništena do temelja. U toku 2009.godine džamija je obnovljena u izvornom obliku, a sagradili su je mještani Miljevića. Oko džamije se nalazi manji harem sa tri starija nišana . Dva nišana imaju natpis na arapskom pismu. Džamija se nalazi na samom kraju sela, te je za dolazak do nje potreban jači napor.

Od lokaliteta gdje se nalazi džamija starim šumskim putem, koji krivuda po grebenu može se doći do Gurdića. Mi smo odlučili vratiti se na asfaltni put i pronaće nacionalni spomenik u Gurdićima. Nacionalni spomenik čine: nekropola sa 40 stećaka koja se nalazi na lokalitetu Mramorje i nekropola sa 9 kamenih santrača i 3 nišana na lokalitetu Vrela (Greblje na Luci). Nakon 16 km pedalanja, nenamjerno smo preskočili skretanje za Greblje na Luci, prošli pored džamije, te 100 m dalje skrenuli lijevo i jakom uzbrdicom makadamskim putem i livadom stigli do Mramorja. N brežuljku iznad obnovljenih kuća, NV 850,1 m na koordinatama 44,12237°N i 18,70059°E, nalazi se ova nekropola.

U podnožju ovog lokaliteta, u pravcu zapada smješten je veliki broj stećaka do kojeg se nismo spustili, to ćemo uraditi drugi put. Južno od ove lokacije nekih 150 m zapazili smo stari muslimanski nišan, visok oko tri metra, te se uputili prema njemu.

Lokacija se nalazi na koordinatama 44,12061°N i 18,70112°E i NV 829 m. Tražeći nekropolu koja nam nedostaje, nastavili smo dalje asfaltnim, te makadamskim putem, koji vodi na vrh sela. Prema informacijama koje smo dobili uputili smo se preama jugu i nakon dva km, naišli na nekropolu na Hurića brdu, koja nije sastavni dio ovog spomenika.

Interesantna je po tome što se tu nalazi dvojni stećak loji je jako rijedak, a 8 primjeraka, (7 sljemenjaka i jedan kombinovani, sljemenik/sanduk) ih se nalazi na teritoriji općine Olovo. To su stećci koji izgledaju kao dva spojena stećka, ali su izrađeni od jednog monolita. Ova lokacije se nalazi na nadmorskoj visini 902 m,na koordinatama 44,12626°N i 18,6953°E, a sa nje se pruža predivan pogled na kanjon Stupčanice.

Vraćamo se na makadamski put, nastavljamo rutom prema Stupčenici i regionalnom putu Han Pijesak – Olovo. Skrenuti lijevo, voziti nizvodno kroz Ćude i Ćudansku klisuru, koja zaslužuje respekt i poštovanje. Prije ulaska u Bjeliš, na 30. km rute nalazi se skretanje desno, makadamski krivudavi put penje se na Drecelj. Na lokalitetu Drecelj nalazi se jedna od najbrojnijih nekropola na području općine Olovo, oko 80 stećaka na pet lokacija. Makadamski put izlazi ne greben i raskršće puteva. Nedaleko od rasksnice, 100 m u pravcu istoka, na 813 mnv, koordinatama 44,15221°N i 18,65981°E nalazi se lokalitet Mramorčić.

Sa ovog lokaliteta, vratiti se na raskrsnicu i u pravcu zapada, 100 m dalje nalazi se lokalitet Mramor. Koordinte ove lokacije 44,15234°N i 18,65756°E.

100 m dalje, u pravcu zapada na brežuljku nalazi se lokalitet Donji recelj. Oko ove nekropole formirano je pravoslavno groblje, Koordinate ovog lokaliteta su 44,15194°N i 18,65591°E.

Lokalitet Trlo – nekropola sa 5 stećaka, lokalitet staro muslimansko groblje sa 4 nišana nismo pronašli. Staza se istim makadamskim putem vraća na regionalni put Han Pijesak – Olovo, te magistralnim M-18 do Olova.

Statistika rute – nadmorska visina

Da bi savladali ovu stazu, obišli spomenike, uživali u prirodnom okruženju, potrebno je od 7 do 8 sati vremena.Pogledajte na mapi koju su obilježili članovi PD”Smolin “.

Snimljeni trag ove rute u gpx formatu kao i više informacija možete dobiti od admina https://www.facebook.com/groups/pd.smolin.olovo/

Naša sljedeća fotoreportaža obuhvatiti će Nacionalne spomenika na jugozapadnom dijelu općine.

Stazama predaka – nekropole i spomenici – jugozapad!

Tekst i foto Mujo Beridan

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close
Close