Općenito

Olovski srednjoškolci dio plesne revolucije protiv nasilja nad ženama

v-day_cover

Plesna revolucija u okviru akcije “Milijarda ustaje za pravdu“, protiv nasilja nad ženama, koja se organizuje u 190 zemalja svijeta,stigla je i ove godine u Olovo.
Nosioci akcije bili su srednjoškloci članovi LT ASuBiH.U plesnom performansu na školskom poligonu u utorak 18.februara učetvovali su učenici osnovne i srednje škole.Ovaj protestni ples pozdravio je veliki broj prisutnih gledalaca među kojima je bio najveći broj osnovca i srednjoškolaca koji bi trebali širiti poruku ovogodišnje akcije “Ustajemo za pravdu”.
Plesom protv nasilja.2
Cillj akcije je podržati žene širom svijeta, podsjetiti ih kako snažne mogu i trebaju biti, da njihov uspjeh i postignuća treba slaviti, a ne kažnjavati, boriti se protiv svih oblika nasilja, te posebno podržati žene koje svakodnevno trpe nasilje i ukazati im na to da zaslužuju bolje.
Svako ustajanje je ples povezivanja, zajednički poziv protiv rasne, ekološke, ekonomske i spolne/rodne nepravde.
Svjetska zdravstvena organizacija procenjuje da je svaka treća žena u svijetu žrtva silovanja ili nasilja.
Cilj kampanje je i da uputi poziv svim ženama koje su pretrpjele ili trpe nasilje da prekinu sa ćutanjem i progovore o onom što im se desilo, kako bi se suprotstavile nasilnicima, ali i podstakle druge žrtve da to isto učine.
Učesnici akcije su se okupili u brojnim zemljama da molitvom, plesom, igrom, maršom i drugim vrstama nastupa dignu glas protiv nasilja nad ženama.
Manifestacija je održana u Velikoj Britaniji, Jermeniji, Kongu, Bangladešu, Indiji, Nigeriji, Južnoj Africi, Irskoj, Rumuniji, Somaliji, Australiji, na Filipinima i Novom Zelandu, u Egiptu, Avganistanu, Srbiji ,BiH i drugim Plesom protv nasiljazemljama.
U Kabulu je stotinu žena prošetalo ulicama u znak protesta zbog nasilja nad ženama, ali i prijedloga novog zakona koji će sprečiti svedočenje protiv bliskih članova porodice, što znači dodatna ograničenja za žrtve domaćeg nasilja.

Nasilje nad ženama dešava se i u našoj sredini

Iako za BiH postoje određeni statistički podaci prema broju i vrsti nasilja u porodici, iz nadležnih institucija ističu da su ove brojke samo “vrh ledenog brijega” jer je mnogo veći broj slučajeva koji ostaju neprijavljeni.
Prema istraživanju o rasprostranjenosti i pojavnosti nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini više od polovine žena iz uzorka (47,2% u BiH, 47,2% u FBiH i 47,3% u RS-u) doživjelo je bar neki oblik nasilja nakon što su navršile 15 godina. Tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju, neki oblik nasilja iskusilo je 11,9% žena u BiH (12,7% u FBiH i 10,6% u RS-u). Nalazi ukazuju na to da je psihičko nasilje najrasprostranjenije, sa ukupnom stopom prevalencije od 41,9% tokom života i 10,8% u posljednjih godinu dana, te da iza njega slijedi fizičko nasilje, sa stopom prevalencije na životnom nivou od 24,3%, a u posljednjih godinu dana 2,4%. Seksualno nasilje doživjelo je 6% žena, dok je ovakvo iskustvo u posljednjih godinu dana imalo 1,3% žena.

Djeca, posebno ugrožene kategorije
Djeca i žene su najčešće žrtve porodičnog nasilja u BiH. Djeca kao posebno ranjiva kategorija odrastajući u nezdravoj sredini mogu trajno da budu oštećena u svom psiho-fizičkom razvoju.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad djecom se obilježava 4. juna i to je prilika da se svaka društvena 560118_10152129695690931_878854630_nzajednica zapita koliko pažnje posvećuje ovoj problematici. Istraživanje UNICEF-a koje je obavljeno 2012. godine, pokazalo je da je svako četvrto dijete u BiH žrtva nekog oblika nasilja.

Sudovi i policija

Na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici svi članovi porodice, subjekti zaštite, kao i zaposleni u obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki drugi građanin, dužni su odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici ili da postoje osnovi sumnje da je počinjeno nasilje u porodici prijaviti to policiji. Ovaj Zakon takođe predviđa određene novčane kazne za lica koje ne prijave nasilje u porodici i/ili nasilje nad djetetom u visini od 300 KM pa i do 3 000 KM u zavisnosti od toga da li se radi o članu porodice ili osobi zaposlenoj u socijalnoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi koja je znala za nasilje a nije ga prijavila.

Korišteni podaci portala;zenska posla.ba,frontal.ba,
radio.olovo.ba

Prikaži više

Povezani članci

Pogledajte također
Close
Back to top button