U vremenu kada je sve više zastupljen trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine uvijek nas obraduju pozitivne priče o mladim ljudima koji se odluče za ostanak i borbu u svojoj zemlji.
Mirza Karahasanović 25.godišnjak iz Brčkog diplomirani je fizioterapeut sa puno ideja koje su prerasle u ozbiljan biznis, tačnije otvorio je salon za hidžamu. Ideja za pokretanje vlastitog biznisa javila se iz sigurnosti u sebe i svoj trud koji se na kraju isplatio.
”Vlastiti biznis sam pokrenuo samostalno, jer sam jednostavno bio svjestan, zvučat ću neskromno, ali da sam sposoban da nešto takvo otvorim, prvo u Brčkom a posle uz dogovor sa nekoliko kolega i u Tuzli. Bavim se u suštini svim fizikalnim procedurama, gdje spadaju sve vrste masaža,a u skorije vrijeme uvrstili smo i hidžamu.”– kazao je Mirza za sam početak.
Hidžama je terapeutska metoda lokalnog puštanja krvi koja spada u domenu male hirurgije. Iako skroz zaboravljena do nedavno, ova metoda postaje sve popularnija danas širom svijeta, pa tako i na našim prostorima. To je zahvat kojim se iz tijela uklanja manja ili veća količina krvi u terapeutske svrhe, s ciljem poboljšanja sveukupne ravnoteže organizma, uz brojne popratne blagodati.
”Hidžama u suštini djeluje na cijeli organizam. Djeluje lokalno na mišić, zavisi šta tretiramo. Hidžama ili wet cupping znaju biti usko povezani termini, međutim cupping metoda jeste apliciranje kupica ,koje su jednokratne, na određena mjesta koja su za to predviđena.Stvara se vakum, i ispod tih čašica, se uvlači krv koja je po svim analizama, 80-90 % biohemijski otpad iz organizma. Čašica tako stoji do pet minuta ili više u zavisnosti od patologije zbog koje se pacijent javio” – objašnjava Karahasanović
Postupak hidžame nije jednostavan, te zahtijeva trudi vrijeme, ali kako Mirza kaže do rada hidžame osim edukacije koja je bila potrebna, ali ne i dovoljna, došao je uz pomoć stečenog znanja kroz razne literature i fakultet.
”Prije svega se ide na certificiranje, na posebnu edukaciju u Sarajevu, međutim više sam se educirao iz raznih stručnih literatura, a dosta mi je pomoglo i znanje usvojeno tokom studiranja da razumijem procese hidžame. Pored toga učestvovao sam i na seminarima koji se tiču tema fizikalne medicine, a na nekima sam bio i predavač.”
Pored hidžame Mirza je jedanaest godina posvetio veslanju na rijeci Savi, što mu je omogućilo da pet godina bude prvak u veslanju Bosne i Hercegovine, ali zbog upisa na fakultet prestao se baviti time.
”Jedanaest godina sam se aktivno bavio veslanjem, tačnije kajak, gdje sam pet godina zaredom bio državni prvak Bosne i Hercegovine. Međutim situacija je takva što se tiče sporta u Bosni i Hercegovini da nema dovoljno podrške, a da je bilo, vjerujem da bi i rezultati bili bolji. Nakon što sam upisao fakultet intenzivni treninzi su se morali smanjiti, pa sam i prestao baviti se time”
Mirza kaže da mlade osobe trebaju biti sigurni u sebe i da slijede svoje snove kao što je to i on uradio, a ne da odlaze iz Bosne i Hercegovine.
”Kada sam završio fakultet odmah su me pitali da li planiram ići za Njemačku, međutim ja sam vidio da se i ovdje može stvoriti sebi to neko tržište, posao, ali na prvom mjestu mora bit kvalitet onoga što radite. Tako da svako ko misli da ima talenat za nešto, afinitete prema nečemu neka pokuša, i neka se ne plaši da će propasti, a pogotov mlade osobe koje imaju ispred sebe cijeli život, da neće uspjeti.” – zaključio je Mirza.
Rusmir Bošnjaković
