AktuelnoCentar za kulturuKulturaObrazovanjeOlovo

Gradska bibiloteka Olovo vam donosi online preporuke književnih djela

Ovo novo vrijeme donijelo i neke nove mogućnosti poput tzv.Online komunikacije sa korisnicima brojnih usluga.Iako je za neke nove generacije čitanje knjiga na monitorima računara i drugih komunikacijskih sredstava sasvim uredu ipak je za mnoge čitanje knjige na tradicionalan način ostalo poseban gušt.Kako bi smo vam približili bogat knjižni fond Gradske biblioteke Olovo u narednom periodu donosimo vam Online preporuke naše Gradske biblioteke .

Svake sedmice na našoj stranici možete pronaći preporuke djela za sedmično čitanje za odrasle i djecu. Poznato je da nema stvari koju će ljudsko sjećanje i pamćenje čuvati tako dobro i pouzdano kao knjigu, knjiga je najbolji način i najbolje mjesto da se pohrani i sačuva vrijeme.

Poštovani korisnici Gradske biblioteke Olovo, od petka, 19. juna 2020. godine, u odjeljenju kultura možete pronaći preporuke za sljedeće naslove za odrasle: Izabrana djela Dževada Karahasana – zbirka koja sadrži 10 knjiga: Sara i Serafina, Izvještaji iz tamnog vilajeta, Kuća za umorne, Kraljevske legende, Noćno vijeće, Istočni diwan, Knjiga vrtova / O jeziku i strahu, Šahrijarov prsten, Što pepeo priča i zbirku eseja Dnevnik selidbe i preporuka za djecu Fahrudin Kučuk – Čudni gosti i Tajna zvjezdane sobe.

Akademik Dževad Karahasan rođen je 1953. godine u Duvnu, u rodnom mjestu završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje a studij Komparativne književnosti i teatrologije upisuje u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, doktorsku disertaciju brani u Zgrebu i danas se smatra jednim od renomiranih književnika ne samo na našim prostorima, nego i u svijetu, budući da su njegove knjige prevedene na nekoliko svjetskih jezika te je dobitnik niz književnih nagrada. Ulogu gostujućeg profesora obnaša na nekoliko europskih univerziteta a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je redovni profesor.

Karahasan kao pripovjedač majstorskim poznavanjem žanrovskih konvecija kriminalističko-detektivskog, epistolarnog i drugih formi uveo je u književnost pisanu na našem jeziku novu paradigmu razumijevanja pripovjedačke forme i književnog žanra uopšte. U većini svojih romanesknih izdanja on teži da sintezira iskustvo Zapada sa horizontom orijentalno-islamskog kulturnog kruga.

O KNJIGAMA:

SARA I SERAFINA: radnja ovog romana odvija se pod ruševinama opkoljenog Sarajeva, gdje jedan profesor književnosti preuzima zadatak da pomogne kćerci jedne žene, Sare i njenom vjereniku da pobjegnu na Zapad. Simbolizam žita je prisutan motiv, poplava svjetlosti koja prodire kroz pukotine ratne realnosti te podvojenost žene prema kojoj pripovjedač osječa snažne simpatije. Sara i Serafina je roman nešto drugačiji od Karahasovih najpoznatijih romana, rat je neodvojiv od priče, a priča je zanimljiva i prepoznatljivo Karahasonova.

IZVJEŠTAJI IZ TAMMOG VILAJETA: Knjiga otvara pitanja da li je književnost jedino što nam preostaje da se osvijestimo i pristanemo na kompleksnost svijeta u kojem živimo, kompleksnost koja izmiče konstatacijama poput one o Bosni kao „zemlji mržnje“.

KUĆA ZA UMORNE: Iako konstuirana kao zbirka pripovjedaka, svaka zasebna priča unutar ove knjige predstavlja element unutar višeslojne cjeline koju objedinjuje zajednička tema i prastari književni motiv – motiv ukletih ljubanika.

KRALJEVSKE LEGENDE: Riječ je o djelu u kojem je na najizražajniji način progovorila autorova fascinacija izgubljenim svijetom kršćanskog srednovjekovlja.

NOĆNO VIJEĆE: Ovaj roman je smješten u istočnu Bosnu, a događa se 1991. neposredno prije početka agresije na BiH. Karahasan ne pokazuje izravno borbu između Dobra i Zla, nego preko glavnog lika Simona, porijeklom Srbina, analizira stanje duhova u gradiću nad kojim se nadvila prijetnja tragičnog sukoba.

ISTOČNI DIWAN: Za sugovornika u ovom djelu je izabran Goethe, klasik europske književnosti, gdje se detektivska priča smješta u srce islamske kulture.

KNJIGA VRTOVA/O JEZIKU I STRAHU: Knjiga „O jeziku i strahu“ napravila je temeljitu inventuru strahova koji determiniraju situaciju modernog čovjeka i njegovoj vlastitoj epohi, Knjiga vrtova se iskoračivši izvan granica europske kulture, upustila u potragu za prostorom susreta svjetova.

ŠAHRIJAROV PRSTEN: Tehnika okvirne priče, struktura ogledala u kojem se sudbina svih likova međusobno odražavaju i komentiraju, te ideja da je pripovijedanje princip u službi odgađanja konačne smrti, trag su utjecaja Hiljadu i jedne noći na pisca ovog romana.

ŠTO PEPEO PRIČA: Roman je o Omeru Hajamu, autentičnom znanstveniku koji vječito postavlja pitanja ali ne nalazi odgovore u svijetu u kojem vječito svi podmeću svoju istinu. Radnja se dešava u Isfahanu, godinama ga je Karahasan proučavao, te vjerodostojno predstavio. Roman se sastoji iz tri dijela, svi naslovi su mistični i nose neku pouku: Sjeme smrti, Utjeha noćnog neba i Miris straha.

DNEVNIK SELIDBE: Ova knjiga je najintimnija Karahasanova esejistička refleksija o periodu rata i opsade Sarajeva, kada se jedan grad preselio u vječnost a njegove ruševine posvjedočile o propadanju tekovina europskog humanizma. Ova knjiga zaslužuje čitatelja koji je i sam spreman upustiti se u razloge zbog kojih gradovi poput Sarajeva više nisu mogući u stvarnosti suvremenog svijeta, razloge zbog kojih će, jedan po jedan, biti žrtvovani u simbole.

Sigurno će u ovom izboru Karahasanovih djela svaki čitalac pronaći nešto za sebe u ovim ljetnim a pak kišnim danima jer i kako sam Karahasan kaže: „Samo knjiga i čitanje omogućuju vam da proživite desetke, stotine sudbina kojih ste pošteđeni u stvarnom životu, samo knjiga i čitanje dozvoljavaju vam da na neko vrijeme iziđete iz svoje kože bez opasnosti da tamo izvan i ostanete. Zato čitajte, suvremenici moji, nema ljepših i otmjenijih ekstaza od tihih ekstaza čitanja.“

Za ovu sedmicu iz dječije književnosti izabrali smo dva djela Fahrudina Kučuka.

Fahrudin Kučuk rođen je 1958. godine, u Sarajevu, koje je kako kaže, toliko zagonetan grad čije čarolije treba uvijek i nanovo otkrivati i njima uljepšavati našu zbilju. Svoje spisateljsko opredjeljenje Kučuk je ograničio na dječiju književnost, objavio je nekoliko romana za djecu, zbirku pjesama, zbirke, slikovnice. Dječiju svakodnevnicu odlučio je uljepšavati nakon pogibije kćerke, koja je prvo ubijeno dijete opkoljenog Sarajeva.

TAJNA ZVJEZDANE SOBE: Prvu knjigu, pisao je rukom, tri dana i tri noći. To je priča o Sarajevu i njegovoj historiji, smatra se modernom bajkom koja ima temelje u arhaičnom jeziku u tradiciji i običajima ljudi.

„Sve u Kučukovom djelu vrvi od fantastičnih događaja, od blještavila velike svjetlosti, konja koji govre, letečih ćilima, požara i sukoba sa šejtanom nad sarajevskim planinama i nad šeherom, a sve je to stavljeno uz obične čaršijske ljude, koji se na trenutak preobražavaju u moćna i natprirodna stvorenja.“ Sejo Omeragić

ČUDNI GOSTI: Ovo je njegov treći roman, sadržaj mu je naučno-popularni ili sf, u kojem pisac daje neobično rješenje zagonetke oko gradnje egipatskih piramida. Maštovito djelo koje će brzo naći publiku među osnovcima. Priča o izdaji, prijateljstvu, vlasti, moći, vjeri, dobru i zlu i svim mladim atributima s kojima se mladi duhom uvijek suočavaju. Roman prati grupu gimnazijalaca koja odlazi na ekskurziju u Egipat i glavnu junakinju Meri koja slučajno otkriva veliku tajnu gradnje piramida.

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button