Gradska biblioteka Olovo preporučuje za čitanje -Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i Bosanskohercegovačke priče za djecu i o djeci
Ako još uvijek niste odlučili kako provesti ove tmurne kišovite dane, dođite u gradsku biblioteku i odaberite nešto za sebe. I ove sedmice smo za vas pripemili izbor dobrih knjiga za čitanje, za odrasle i djecu.
Ovu sedmicu posebno ćemo obradovati sve one koji vole izučavati historiju Bosne i Hercegovine, pa vam dajemo preporuku za djelo dr. Enesa S. Omerovića; Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918 – 1941), a za djecu je tu Antologija – Bosanskohercegovačke priče za djecu i o djeci – Rašide Kadrić.
Enes S. Omerović, rođen je 1976. godine u Sarajevu, u Olovu je završio osnovnoškolsko obrazovanje, a srednjoškolsko u Zenici. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 2004. godine, magistrirao 2012., i doktorirao 2017. godine na temu Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini /1918-1941/
Polja istraživačkog interesovanja su mu političko nasilje, nacionalne manjine, marginalne skupine, ekološka historija. Do sada je objavio jednu knjigu – Političko nasilje u Bosni i Hercegovini /1918-1921/, i više od dvadeset članaka, eseja i prikaza u stručnoj periodici u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Omerović je i jedan od osnivača Udruženja za modernu historiju.
Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941) je djelo koje je rezultat istraživanja u okviru individualnog projekta koji je realiziran na Institutu za historiju. Knjiga predstavlja i neznatno prerađenu doktorsku disertaciju koja je pod istim naslovom odbranjena na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 2017. godine.
Istraživanje dr. Enesa S. Omerovića rezultiralo je cjelovitim, detaljnim i historiografski utemeljenim pregledom najkrupnijih istraživačkih pitanja u vezi sa društevno-političkim i ekonomskim statusom pripadnika različitih nacionalnih manjina, koji stoljećima žive i doprinose slojevitoj raznolikosti bosanskohercegovačkog društva. Istraživanje je temeljeno na višegodišnjem prikupljanju i sistematiziranju arhivske građe iz arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini i u susjedstvu.
„Manjine, onako kako su shvaćene i definirane u našem radu, postojale su oduvijek, a u savremenom svijetu teško je pronaći državu koja je homogema u etničkom, jezičkom i vjerskom smislu. O značaju manjina, kako tzv. tradicionalnih (vjerskih, jezičkih, etničkih, rasnih, nacionalnih) tako i onih u savremenom smislu te riječi (manjina prema spolu, dobi, seksualnoj orijentaciji itd.), dovoljno govori činjenica da se u savremenom svijetu stepen demokratičnosti nekog društva procjenjuje, između ostalog, i na osnovu odnosa države prema manjinama i njihovim pravima.“
Za mlađe čitatelje ove sedmice smo izabrali Rašidu Kadrić i njeno djelo „Antologija Bosanskohercegovačke priče za djecu i o djeci“
Rašida Kadrić rođena je u Orašju, 1951. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, odsjek za jugoslovenske jezike i srpskohrvatski jezik. Magistarski rad „Poratno objavljenje pripovjetke Alije Nametka“ odbranila je 1990. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dok je doktorat nauka stekla na Filozofskom fakultetu u Tuzli, 2005. godine, pod temom „Pripovjetke za djecu u bosanskohercegovačkoj književnosti“.
Kadrić u ovom djelu sakuplja ponajbolje priče za djecu bh-pisaca za djecu, pa tu nalazimo priče Branka Ćopića, Šukrije Pandžo, Alekse Mikića, Alije Dubočanina itd.
Od trenutka kad je započela svoj umjetnički život, bosanskohercegovačka književnost za mlade razvijala se u specifičnim socijalnim i kulturnim prilikama i vremenu burnih historijskih događaja. Pisci rođeni u prvim decenijama XX stoljeća vraćaju se u svijet vlastitog djetinjstva pa prve, intenzivne utiske i doživljaje umjetnički artikuliraju i realiziraju u kratkim narativnim formama. Pisci su sagledali djetinjstvo u kontekstu sveukupnih dešavanja, evocirali uspomene i djela bojili često sjetnim i nostalgičnim tonovima. Sve to nalazilo je izraz u pripovijetki realističke motivacije i različitog tematskog usmjerenja – priča s ratnom tematikom, veristička, socijalna (vezana za ruralnu i urbanu sredinu), školska i psihološka. U ovom ciklusu o djetinjstvu sreli su se dijete i starac, emocija i misao, radost i sjeta. Ovaj izbor pripovjedaka za djecu i o djeci ilustruje kako su narativne forme evoluirale od pedagoških tekstova, naslonjenih na folklornu književnu tradiciju, do umjetničke pripovijetke, od zabavnog i poučnog štiva, u kojem je etičko bilo iznad estetskog, do književnoumjetnički vrijednih, antologijskih ostvarenja.
Pripremila Emira Manso
Radio Olovo/A.M
