Ljeto nam polahko izmiče, a mi brojimo još jednu sedmicu kako se na ovaj način družimo sa vama. I ove septembarske srijede nudimo preporuke za čitanje dobrih knjiga, međutim, kako kaže Edin Pobrić, treba pročitati i nekoliko loših knjiga, tek toliko da bi se osjetilo koliko je pisanje ozbiljan i težak posao. Sa druge strane, jako je teško odrediti koja je to knjiga loša, jer svi mi stvari posmatramo drugačije, samim tim, ni čitanje i ono što se pročita niko ne vidi na isti način, čak i kada istu knjigu pročitate više puta, nakon svakog novog čitanja ona vam daje novo iskustvo.
Ove sedmice izdvojili smo roman Izeta Perviza – Stidovi i krivnje. Izet Perviz rođen je 1969. godine u Mutniku, u Cazinskoj Krajini. Kao novinar i urednik radio je u redakcijama Jutarnjih novina i Sarajevskih dnevnih novina. Uglavnom je uređivao rubriku „kultura“ i pisao tekstove vezane za umjetnost. Član je društva pisaca BiH, a do sada je objavio pet romana te po jednu zbirku poezije i pripovijedaka.
Stidovi i krivnje se smatra jednim od najboljih bosankohercegovačkih romana u posljednje dvije decenije. On zaslužuje punu pažnju s obzirom na to da progovara o strašnoj objektivnoj stvarnosti koja nam se urušava na glavu i koja škripi kao daske pod nogama.
Profesor Edin Pobrić, koji je ujedno i urednik ovog romana o njemu kaže: Svu suptilnost ženskog pogleda na falocentričnu kulturu ratnog i postratnog perioda u BiH, Izet Perviz sjajno uspjeva prikazati kao neku vrstu lakmus papira na kojem ostaju stidovi i krivnje naspram glavne protagonistice priče. Pervizov roman može se porediti sa kompozicijom Sofoklove drame Car Edip – jedan korak naprijed u vremenu i dva koraka nazad u sjećanju. Upravo te vješto izgrađene anahronije (u kojima nulta tačka pripovijedanja ostaje matematički precizna), s kojim se Perviz pojavljuje kao istinski majstor romaneske riječi, obezbjeđuje i onaj suptilni sukob između „ja“ pripovijedanog i „ja“ ispripovijedanog svijeta romana. Epilog, jer drugačije ovaj „roman iskupljenja“ Perviz nije mogao ni završiti, ovoj zanimljivoj priči obezbjeđuje iznenadnu notu potpunog oneobičavanja svijeta čitateljskog iskustva, gdje linearnost fabule dobiva svoj potpuni smisao.
Stidovi i krivnje roman neobičnog spoja muzeja i labirinita, kao spoj dva imaginarna prostora, kao čuvar memorije i kulturnog identiteta, a istovremeno umjetničko djelo koje Riječju ispunjava preveliku, opustošenu ruševinu svih nas, prepoznaje lica onih koje je spopalo ono istovjetno donqujoteovsko ludilo ne umiranja. Odavno je Cervantes znao da bezimeno prosvjetluca kroz pukotine jezika – „Meni se jedinom rodio don Quijote, a ja njemu“. Kaže u pogovoru ovog romana Nina Alihodžić.
Veliki odmor je knjiga sačinjena od pjesmi, priča i igrokaza, a nastala je kao rezultat zajedničkog rada šest pisaca za djecu: Mirsada Bećirbašića, Amira Talića, Fahrudina Kučuka, Marije Fekete-Sullivan, Fuada Kovača i Jagode Iličić.
Knjiga je namijenjena za učenike od prvog do petog razreda osnovnih škola, a u njoj nalazimo pjesme, priče, bajke, igrokaze, te je zbog toga izuzetno poučna, zanimljiva i edukativna. Sve priče uče djecu da budu dobri ljudi, razvijaju im maštu i uče ih da razmišljaju.
Jedan od razloga zašto se ova knjiga pojavila je i taj što je zaista domaća bh. književnost, dječija književnost zapostavljena u BiH i s ovom knjigom smo imali namjeru da ona bude jedna u nizu knjiga kojom bi svake godine afirmirali grupu od šest zapostavljenih, ali sjajnih bh. pisaca za djecu – kaže Fuad Kovač, jedan od autora. Knjiga obiluje lijepim dječijim pričama, bajkama, kao što je „Dječak dika i mačak Šike“, „Lutak i njegova djeca“, i druge, koje su ilustrativno podržane od umjetnika Amara Zahiragića. Izdavač knjige „Veliki odmor“ je „Futuart“, a štampana je u „Dobra knjiga“, Sarajevo.
Šest pisaca, šest roditelja,
Tvojih najboljih prijatelja,
U goste Ti dolaze,
Daruju stihove,
Bajke,
Igrokaze…
Buket čini šest cvjetova,
Radost čini šest slova,
Šest pisaca, šest svjetova
Punih mašte, ljubavi i snova.
Upiši ih u svoje srce, zapiši ih u spomenar – teku
Obogati, ukrasi VELIKIM ODMOROM
Svoju knjižnicu, svoju biblioteku…
