Dragi korisnici Gradske biblioteke Olovo, i slušaoci Radia Olovo, nakon sedmice u kojoj se nismo družili, nastavljamo sa našim preporukama, pažljivo biranim za vas. Prve pahulje snijega, dočekajte sigurni, u kući i uz druženje sa knjigom. Ove sedmice nastavljamo sa malo drugačijim preporukama od onih na koje ste navikli. Do sada smo, kako bi vas potakli da čitate što više romane, priče, pjesme bh-autora, uglavnom i preporučivali samo te autore. Za današnje preporuke biramo australijsku novinarku, ali koja u romanu kojeg vam predstavljamo piše o Sarajevu i Sarajevskoj hagadi.
Geraldine Brooks rođena je u Australiji gdje se i školovala, te i započela novinarsku karijeru. Kao talentovana novinarka osvojila je stipendiju za usavršavanje na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, te počinje i da radi kao ratni izvještač sa Bliskog istoka i Balkana, gdje je i dobila inspiraciju za roman Čuvari knjige o čuvenoj Sarajevskoj hagadi.
Prije nego predstavimo roman, donosimo vam par činjenica o tome šta je zapravo Sarajevska hagada, po čemu je značajna, svu misteriju vezanu za nju, možda upravo to bude razlog za čitanje ovog romana.Na web stranici Zemaljskog muzeja, u kojem se i čuva ovo djelo neprocjenjive vrijednosti nalazimo osnovne informacije o ovom rukopisu.Sama hagada predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču.arajevska hagada sastoji se od 142 lista, izrađena od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože. Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji sadrži po nekoliko pjesama najslavnijih pjesnika hebrejske književnosti iz njenog tzv. zlatnog doba.Kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu nije poznato. Ono što jeste je da Zemaljski muzej 1894. godine otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen, za sumu od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je vraćena poslije nekoliko godina. 1941. godine njemačke vlasti zahtijevaju da im se preda kožni kodeks, Derviš Korkut uspijeva Hagadu sklonit na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim kazivanjima u džamiju, u selu na Bjelašnici, gdje je dočekala kraj II svjetskog rata. Naredni pokušaj otuđivanja desio se pedesetih godina prošlog stoljeća kada su radnici Zemaljskog muzeja spriječili krađu. Posljedni put rukopis je bio ugrožen na početku opsade Sarajeva, 1992. godine kada se muzej našao na prvoj liniji odbrane grada, a Enver Imamović ga je spasio tako što ga je sakrio u trezor banke.
Čuvari knjige je roman, smješten u vrijeme ugroženosti rukopisa po treći put. Kako kaže Brooks, to je plod njene mašte, iako se neke činjenice podudaraju sa pravom historijom Hagade, za koju je prvi put čula kada je u Srajevu radila kao novinarski reporter.
Godine 1996, Hana Hit, stručnjak za rijetke knjige, dobija posao o kojem je sanjala: konzervaciju Sarajevske hagade. Hana će među koricama ove knjige otkriti čitav niz neobičnih tragova – djelić krila gorskog leptira, mrlje od vina i krvi, sijedu vlas i zrnca morske soli – i zato odlučuje da po svaku cijenu otkrije zagonetku koju ova knjiga čuva. Zaroniće u minula vremena, prateći sve užase kroz koje je knjiga prošla od trenutka kada je nastala: nacističku okupaciju Sarajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata, mračnu inkviziciju u Veneciji koja Hagadu želi da spali na lomači, strašni progon Jevreja iz srednjovjekovne Kastilje… Kroz taj zamršeni i tamni lavirinit vremena, za Hagadu se bore ljudi koji knjige ne dijele po vjeri i jeziku, ljudi koji bi za nju i život dali i koji vjeruju da razlike postoje da bi nas spajale, a ne razdvajale.
Jagoda Iličić autorica je ovosedmičnih preporuka knjige za djecu. Pričala nam teta Knjigolina. Rođena je u Brezama kod Tuzle, 1972. godine. U Tuzli je i završila studij razredne nastave na Filozofskom fakultetu. Jagoda je spisateljica koja piše i za velike i za male. Dobitnica je mnogobrojnih književnih nagrada. U Tuzli je pokrenula dječji književni klub „Knjigolina i prijatelji“, a okušala se i u režiranju i vođenju ciklusa TV i radio emisija za djecu „Put kroz Lliliput“ i „Mašta može svašta“.
Priče i pjesme su joj prevedene na njemački, francuski, engleski i arapski jezik.
„Bila jednom jedna Knjigolina. Živjela je u jednoj knjizi i ponekad izlazila iz te svoje zemlje kako bi djeci ispričala priče. Neke od tih priča mirisale su na kolače, neke su se slaagale s godišnjim dobima a neke su bile nestašne kao djeca na velikom odmoru. Djeca su voljela njezine priče a ona je voljela djecu. I tako su živjeli sretni, čitali i pričali priče, do kraja ove knjige.“
Lidija Pavlović-Grgić kaće kako je autorica svojim spisateljsim darom obogatila male i velike zgode školske djece uspješno spojivši svoja dva profesionalna svijeta i velike ljubavi – književni angažman i posao profesorice razredne nastave. Kroz svakodnevne školske obaveze, igre, druženja, prijateljstva i brojne druge sastavnice odrastanja i školovanja Jagoda nas nadahnjuje biserima djetinjstva i mašte, prateći najmlađe umjetničkim marom i učiteljskim iskustvom, te posebnim osjećajem za dječju dušu.
Priče su pogodne za čitanje u učionicama, kaže Sanja Tomić, jer sadrže i pedagošku dimenziju koja može poslužiti kao uvod u obradi školskih tema. Zbirka je podijeljena u tri ciklusa. Prvi ciklus posvećen je prvačićima, drugi ekološkim datumima a treći ciklus sadrži bajke koje pripadaju superčitačima.
Priče kroz sva tri ciklusa prate iliustracije koje će knjigu učiniti još zanimljivijom malim čitaocima.
