Večeras u Domu kulture u Olovu svečano otvaranje manifestacije “Dani bosanskog jezika”
Centar za dijasporu “Mreža” tokom ljetne sezone organizuje niz manifestacija u Federaciji BiH pod nazivom “Dani bosanskog jezika”.
Predviđeno trajanje izložbe je pet dana, a sastavni dio programa je svečano otvaranje izložbe u kojem učestvuju eminentni profesori sa Univerziteta u Sarajevu i Tuzli.
Tokom svečanog otvaranja, pored govora koji će biti posvećen očuvanju bosanskog jezika, biće predstavljeni projekti od značaja za dijasporu poput slikovnica, bojanki, i dr., čiji osnovni cilj su očuvanje jezika i identiteta.
Ovo je vrijeme kada danak trendovima savremenog življenja i odvojenosti od domovine ponajviše plaćaju djeca, ali i roditelji, pa i njihovi roditelji. Zbog toga se sve više nameće potreba unošenja promjena koje će doprinijeti mijenjanju stanja nabolje. Djeci, ali i njihovim roditeljima autor želi ponuditi konkretne sadržaje koji će im pomoći da na najbolji i najkorisniji način upotpune slobodno vrijeme, kako bi sačuvali bosanski jezik i vezu sa domovinom.
Menadžer projekta je Adis Tanović.
Autor izložbe je dr. Elvir Musić.
Stručni savjetnici: prof. dr. Mirsad Kunić, prof. dr. Sead Šemsović, dr. sc. Jasmin Hodžić.
Bosanski jezik već godinama nailazi na brojna osporavanja onih koji posredstvom tog osporavanja prava jednog naroda da svoj maternji jezik imenuje onako kako osjeća dijelom vlastitoga kulturalnog i lingvističkog identiteta ,žele osporiti postojanje države s čijih vrela postojanja taj narod crpi legitimitet vlastitoga bivanja. Izložba „Bosanski jezik“ teži omogućavanju prilike široj društvenoj zajednici da se upozna s osnovnim djelima napisanim o bosanskome jeziku i spomenima bosanskoga jezika kroz historiju.
U doba kada se mnogi javljaju s propitivanjem postojanja bosanskoga jezika i namjerom da mu zaniječu milenijski kontinuitet, veoma je bitno raspršiti uvriježenu misao da o bosanskome jeziku nije napisano dovoljno i da je upravo to argument u korist njegova propitivanja. Nažalost, većina onih koji bosanski ljube kao svoj maternji jezik nisu upoznati s brojnim djelima i autorima koji su bili posvećeni izučavanju ovog jezika i neospornoj argumentaciji njegovoga milenijskoga kontinuiteta.
Cilj projekta je usmjeren ka upoznavanju širih društvenih masa sa svim rezultatima na polju izučavanja bosanskoga jezika i naučnicima koji su na tom polju ostavili traga. Spomen autora i naučnika je neophodan i zbog činjenice da ova izložba cilja akcentirati značaj odavanja priznanja onima koji ulažu trud za dobrobit cijelog jednog naroda.
Postavljanjem izložbe nastojat će se osigurati neometano druženje zainteresiranih sa izložbenom postavkom. Pored izložbe će biti organizovano i prigodno predavanje o bosanskom jeziku koje će biti realizirano u saradnji s profesorima bosanskoga jezika u lokalnim zajednicama.
Sadržaj izložbe podrazumijeva osnovne table s imenima i slikama naučnika koji su dali doprinos bosnističkim istraživanjima, table s naslovnicama značajnih knjiga o bosanskom jeziku, table sa zapisima u kojim se bosanski jezik spominje u srednjevjekovlju, table s naslovnicama i sadržajem rječnika bosanskoga jezika iz osmanskog doba: Muhamed Hevai Uskufi, Ibrahim Erdeljac, nadalje table koje tematiziraju austrougarski period i problematiziraju pitanje zašto je zabranjen bosanski jezik, table koje tematiziraju period SFRJ i očuvanje osnovnih karakteristika bosanskoga jezika u okviru neovisnih lingvističkih istraživanja, te na koncu table koje se tematiziraju doba nezavisnosti i razvoja bosnistike i udžbenike bosanskoga jezika izvan BiH. Također, dopunske table bi se odnosile na pisma kojim su se služili Bošnjaci i ostali govornici bosanskog jezika kroz historiju (poput latinice, ćirilice, arebice, bosančice, perzijskog, hebrejskog, arapskog, osmanskog, glagoljice, klinastog pisma). Manifestacija pretenduje da bude začetnik Dana bosanskoga jezika.
