“Izlog knjige” – Gradske biblioteke Olovo “Bosna – kratka povijest” Noela Malcolma

Preporuka ove sedmice u programu Radio Olova i rubrici “Izlog knjige” iz Gradske biblioteke Olovo je “Bosna – kratka povijest” Noela Malcolma.

Noel Robert Malcolm je rođen 26. decembra 1956.godine , britanski povjesničar i pisac. Malcolm je pohađao čuveni koledž Eton, diplomirao je na Peterhouseu i doktorirao na Trinity Collegeu u Cambridgeu, gdje je jedno vrijeme i predavao. Radio je kao urednik za britanski sedmičnik The Spectator, te kao kolumnist za Daily Telegraph, no 1995. godine je zamijenio rad u novinama vraćajući se pozivu naučnika. Član je Britanske akademije. Ovu sam knjigu pisao u augustu i septembru 1993. obuzet gotovo sveopćim očajem zbog budućnosti Bosne. Činilo se da je vanjski svijet odustao od svakog ozbiljnijeg pokušaja da spasi Bosnu od propasti; činilo se isto tako da su srpski političari i vojni zapovjednici koji su isplanirali osvajanje teritorija i masovno protjerivanje stanovništva gotovo postigli sve svoje ciljeve. Pa ipak, danas, u februaru 1995, kad pišem ovaj predgovor, Bosna je još tu.

Njezina budućnost, iako neizvjesna, ulijeva sada više nade nego prije 18 mjeseci. Zasluga je to hrabrosti i odlučnosti samih naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Hrvata, demokratskih Srba i ostalih – koji su odbili poslušati savjet vanjskog svijeta da se pomire s “neminovnim” porazom. Prva i posljednja lekcija koju odatle može izvući svaki povjesničar glasi: ništa nije uistinu neminovno u ljudskoj povijesti. Kako je jedan britanski povjesničar uopće došao na to da piše o povijesti upravo ove balkanske zemlje? Odgovor se krije u spoju mojih povjesničarskih i publicističkih interesa koji su se iznenada poklopili zbog tragičnih okolnosti ovoga rata.

Gotovo od prvog dana ratovanja u Bosni, zapadni su mediji bili puni mitova, laži i zabluda o prirodi povijesti Bosne općenito i o uzrocima rata posebno. Dok sam proučavao te mitove (nastojeći ih suzbiti člancima koje sam pisao za britanske novine), uočio sam da se u mnogima od njih odražava sličan način razmišljanja; svrha im je bila opravdanje srpskog napada na Bosnu i osporavanje bosanske vlasti, štaviše, osporavanje i same ideje bosanske države.

Tako se zbog tvrdnje da su ovaj rat izazvale vjekovne etničke mržnje ne samo činilo da je rat neminovan (kao rezultat prastarih povijesnih sila) nego je bosanska vlast svedena na isti status kao i agresor – na status obične “etničke skupine”. (Još i danas, nakon gotovo tri godine rata, na vojnim mapama UNPROFOR-a u Sarajevu, položaji bosanske vojske označeni su kao “muslimanski”.) Isto tako, mišljenje da je Bosna “umjetna tvorevina” koju je “izmislio” Tito, osporavalo je bosansku državu i stvaralo dojam da bosanska vlada ne predstavlja pravu državu nego samo arbitrarno područje na geografskoj karti. (Prije svega dvije-tri sedmice prosrpski zastupnik u Britanskom parlamentu, Harold Elletson, rekao je u govoru svojim kolegama da je Bosna “umjetna država kojoj je granice odredio Tito”) Stoga je opća tendencija svih ovih mitova bila da opravda srpski napad na Bosnu i Hercegovinu i ujedno pribavi kakvo-takvo opravdanje politici zapadnih zemalja, čiji je stav podrazumijevao da treba prihvatiti osvajanje 70 posto ukupnog bosanskog teritorija kao svršeni čin i izvršiti pritisak na bosansku vladu da prizna poraz. Najprije sam kanio napisati knjižicu pod naslovom “Mitovi i zablude o povijesti Bosne”, u kojoj sam se htio okomiti na najeklatantnije primjere tih pogrešaka.

Ali, kako je vrijeme prolazilo, sve sam više uviđao da toliki mitovi slobodno kruže zapadnim medijima zato što nema jednostavnog, objektivnog i koliko-toliko iscrpnog pregleda sveukupne povijesti Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku (pa ni na drugim jezicima, koliko znam). Stoga sam odlučio napisati takav pregled. Smatrao sam da je takva odluka u isti mah i nužna i pomalo paradoksalna. Da nije bilo rata, ja ne bih napisao ovu historiju Bosne. Pa ipak, mislim da su jedine bitne historijske činjenice koje treba znati da bi se razumjeli uzroci ovoga rata, činjenice iz političke povijesti Jugoslavije (nadasve političke povijesti Srbije) u posljednjih sedam-osam godina. Osnovni razlog zbog kojeg pišem i o drevnoj povijesti Bosne jest taj što mislim da se uzroci ovoga rata ne kriju u drevnoj povijesti Bosne – i da je stoga potrebno opovrgnuti sve one pseudohistorijske teorije koje tvrde suprotno.

Prvo izdanje Bosne: kratke povijesti slavnjeno je kao briljantno povijesno djelo koje je stavilo jezoviti rat na Balkanu u puni historijski i politički kontekst. Ovo, revidirano izdanje, nadopunjeno je novim poglavljem koje pokriva događanja 1993-1995. godine i ostaje posljednja riječ što se tiče kompletne povijesti Bosne. Bh. izdanje dopunjeno je i autorovim predgovorom za izdanje 2011. godine.

Za “Izlog knjige” Radio Olova pripremila Sanela Kaikčija.

Radio Olovo/A.M