“Izlog knjige” danas vam predstavlja knjigu “Greta” Faruka Šehića

I ovog petka iz Gradske biblioteke Olovo stiže preporuka za predstojeće dane vikenda .

Pripremila Sanela Kaikčija.

Dobro je čitati … Kao primarni osjećaj nakon čitanja ove knjige bih volio da bude to da čitatelji osjete to magijsko i čarobno u sebi. Da shvate da ne moraju biti stalno namrgođeni. I da uživaju u tekstu, prvenstveno, kao kad roniš kroz osvježavajuću vodu – rekao je Faruk Šehić u jednom intervjuu za svoju knjigu „Greta“. ** Kratki roman „Greta“ Faruka Šehića objavila je Izdavačka kuća Buybook 2021.godine. U proteklih dvadeset godina Šehić je objavio knjige – „Pjesme u nastajanju“, „Hit depo“, „Pod pritiskom“, „Transsarajevo“, „Apokalipsa iz Recycle bina/Dodatne scene“, „Knjiga o Uni“, „Moje rijeke“ i „Priče sa satnim mehanizmom“. Za roman „Knjiga o Uni“ je dobio Nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman i Nagradu Evropske unije za književnost. Sa likom i postojanjem Grete upoznali smo se u Šehićevoj knjizi „Priče sa satnim mehanizmom“.

Riječ kritike – Jagna Pogačnik – „Greta” Faruka Šehića – “Balada o Migfoldu, emocionalni transrealizam”, kako glasi podnaslov, započinje zapisom o “fotonskoj supi”, prostoru i vremenu, znakovitim lirskim zapisom koji čini uvod u spoj osobne priče i impulsa fantastike koji se manifestiraju kroz Migfolda, lik koji se pojavljuje iznenada, kao “mnoga mitološka bića sna i mašte”. Njegovim uvođenjem, njegovom tajanstvenošću i odgovornošću za sve što će se s pripovjedačem, obitelji, susjedom Gretom, gradom, događati poslije, premda ga nisu na vrijeme primijetili, načinjena je poveznica zbog koje je moguće pripovjedne niti ispreplitati tako da nastane “fotonska supa”. Na početku, Greta je dobra susjeda, nekadašnja učiteljica, vlasnica mačke koje se odrasli pripovjedač retrospektivno prisjeća kao jednog od ključnih likova svoga odrastanja u vrijeme mira: njezin stan prepun otmjenih stvari, njezino podrijetlo, mačak i kolači koje peče po nekim starim receptima, sve će to uskoro biti zatamnjeno crnim ljudima, smrtima i dolaskom “jednog omanjeg rata”.

Taj rez u kojem pripovjedač odrasta suočava nas sa zlom i prekidom idiličnog djetinjstva izveden je kao pretapanje, uz mnoštvo realističkih detalja (ranjavanja, izbjeglištva, povratka u svoj grad nakon čega više ništa nije isto), ali konstatno usložnjavan elementima lirskog i fantastičnog. Rat se, tako, polako ušuljava u priču, a Migfold je nešto poput deus ex machine koji povlači nevidljive niti sudbine njegove obitelji i Grete koja i u vremenima zla ima važnu ulogu za pripovjedača, njegovu sestru i cijelu obitelj. Konstantno ispreplitanje snovitih, fantastičnih elemenata, osjećaja Migfoldova prisustva, njegova “utopijskog obzora” i ZF motiva sa stvarnim događajima čini ovaj mali roman žanrovskim konglomeratom u kojem do izražaja dolazi Šehićev doista izniman stil, slikovit i pročišćen. Svijet nakon “omanjeg rata”, poručuje nam autor, nestao je ili posve sigurno više nije isti, no ocrtamo li njegove obrise maštom, poezijom, čudnim i čudesnim, prihvatimo li vrijeme kao kustosa života i distopiju umjesto utopije, još ima mjesta za prisjećanje na ljude koji su nam važni i povratak u gradove i na rijeke na kojima smo odrasli. Doradimo li to prisjećanje – lirskim, narativnim i nadrealnim, rezultat je vrhunska literatura.

Kratki roman „Greta“ Faruka Šehića je književna rekonstrukcija sveta nestalog u vremenu, spaljenog i uništenog u ratnom pustošenju, uz pomoć imaginacije koja postaje sredstvo za prizivanje i oživljavanje prošlosti. Prožimajući pripovedanje elementima naučne i nenaučne fantastike, Šehić stvara svet koji je ispunjen čudima do vrha: u njemu grozdovi zvezda ispadaju iz svežnja ključeva, lokomotivu čarobnog voza zavejava kosmički sneg, jelke su okićene dobrim rečima, a zgrušanu tamu zahuktale istorije razgoni čudesni svitac, vanzemaljski izvor svetlosti. Junaci Šehićevog romana plove kroz vreme i prostor brodom „Dolores Ibaruri” uz pomoć magičnog uređaja Babylon Ciklotron, otiskuju se na let balonom u kosmičke visine i bezvazdušni prostor gde vlada nulta gravitacija, ali se posle svih pustolovina uvek vraćaju u stvarnost rata i izbeglištva, gonjeni voljom da ispune svoju sudbinu.

Nad junacima neprestano bdi Migfold, tajanstveni anđeo čuvar, biće iz nepoznate dimenzije koje boravi na našoj planeti i pomaže Zemljanima kako bi zaradilo iskupljenje u svetu iz kog dolazi. Možda povratak kroz vreme nije moguć u euklidovskom svetu,  ali u rukama velikih pisaca književnost ponekad ume da se preobrazi u vremensku mašinu. U naratoru je još živ dečak koji se oduševljavao pustolovnim i SF romanima, njegovo čitalačko iskustvo prepliće se sa realijama države koja se raspada i tvori novi amalgam od mašte i stvarnosti. Razobručena spisateljska fantazija postaje most između dva sveta: onog predratnog koji je bio sačinjen „od sreće i od sna“ i ovog unesrećenog koji je izrastao na njegovim ruševinama. Šehićevo pripovedanje premreženo je poetskim doživljajem sveta, njegove rečenice često zvuče kao stihovi, svaka je pažljivo cizelirana i minuciozno oblikovana, uglačana do perfekcije. Pesnički duh gradi prozu nesvakidašnje gustine koja nas ne uljuljkuje u čitalačkom dremežu, već od nas traži napregnutu pažnju i saučesništvo čitalačke mašte. „Greta“ je roman prefinjene poetske lepote koja nastaje na mestu zločina, još jedno književno ostrvo u Arhipelagu Šehić, tom čudesnom predelu namenjenom osetljivim čitaocima koji su sačuvali sposobnost da se dive lepoti „osakaćenog sveta“.

Tomislav Maković

Radio Olovo/A.M