Međunarodni Dan maternjeg jezika 21.februar

Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, obilježava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, koji je dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.
U svijetu se govori oko 6.000 jezika, a prema prognozama lingvista, do kraja 21. vijeka više od polovine, čak i do dvije trećine će odumrijeti.
Svake dvije sedmice u svijetu se ugasi po jedan jezik. Osnovno za preživljavanje jezika je da se prenosi djeci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se njeguje u školama, medijima. Generalna skupština UNESCO proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Pojam maternji jezik –  njegovo značenje?

Maternji jezik (lat.: lingua materna) je prvi jezik naučen u ranom djetinjstvu izvan formalne nastave. Korijeni tog prvog jezika sa svojom strukturom glasova i gramatike su tako duboki, da je njegovo govorenje automatizirano. Nakon puberteta ni jednim drugim jezikom se ne može tako dobro vladati. Zato se smatra da se sa učenjem nekog stranog jezika treba početi još u djetinjstvu, da bi vladanje i nekim drugim jezikom bilo na nivou maternjeg. Odlučujuću ulogu u procesu učenja maternjeg jezika ima sredina u kojoj se dijete kreće. Tako će ono u istom obimu savladati preovlađujući jezik kao i predhodne generacije, ako ne postoji neka posebna jezička slabost.

Kod jezika manjina pravi se razlika izmedu maternjeg jezika i prvog jezika. U današnje vrijeme globalizacije često se govori o dvojezičnosti (jednako dobro govorenje dva jezika) i višejezičnosti, koja se postavlja za cilj u mnogim evropskim i svjetskim kulturama. Naučna saznanja dokazuju da se melodija maternjeg jezika ogleda u muzici pojedinog kompozitora. Isto tako još nerođena djeca u majčinom trbuhu raspoznaju majčin glas i govor. Učenje jezika do pete godine života popraćeno je tjelesnim i senzornim iskustvima, te se riječi pamte sa osobinama i asociraju na situacije u kojima su naučene. Neki od kriterija koji određuju maternji jezik:

• to je jezik naučen od majke, osobe s kojom u ranom djetinjstvu imamo najprisniji kontakt,
• najbolje vladamo tim jezikom (kriterij kompetencije),
• najčešće korišten jezik (kriterij funkcije),
• jezik s kojim se osoba koja ga govori identificira (kriterij identifikacije).

Dokazano je da je za učenje svakog drugog jezika, u starosti nakon godina puberteta, neophodna dobra osnova maternjeg jezika, na koju se nadovezuju znanja svih daljih jezika. U djetinjstvu je učenje maternjeg, ali i drugih jezika vezano za komunikaciju djeteta sa sredinom. Tako je djeci moguće, bez velikog napora, naučiti i do sedam jezika i jednako dobro ih govoriti, pod uvjetom da svaki drugi jezik govore sa drugom osobom. Ukoliko jedna ista osoba govori sa djetetom više jezika, postiže se slabiji rezultat.

Zanimljivosti o jezicima

• U svijetu postoji između 6000 i 7000 jezika koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država.
• Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.

Citati o jezicima

“Ako ono što je rečeno nije jezično ispravno, onda gubi svoje izvorno značenje; ako ono što kažemo nije ono što smo mislili reći, onda će ono što bi trebalo učiniti ostati neučinjeno.“

Konfucije

„Nema mrtvih jezika, samo umrtvljenih mozgova.“

Carlos Ruiz Zafon

„Učenje drugog jezika nije samo učenje različitih riječi za iste stvari, nego i učenje drugog načina razmišljanja o stvarima.“

Flora Lewis

„Učiti drugi jezik je kao postati druga osoba.“

Haruki Murakami

„Što više jezika poznaješ, to si više i čovjek.“

 Tomáš Garrigue Masaryk

„Živiš novi život za svaki novi jezik koji govoriš. Ako znaš samo jedan jezik, živiš samo jednom.“

Izvor wikipedia ,magazin plus

Radio Olovo/A.M