Dodjela nagrada Musa Ćazim Ćatić
U povodu obilježavanja 145 godina od rođenja Muse Ćazima Ćatića (1878–1915), u utorak 14. marta 2023. godine, sa početkom u 18.00 sati, u Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla, bit će upriličena svečanost dodjele književne nagrade, koja nosi ime po ovom velikom bosanskohercegovačkom pjesniku. Nagradu „Musa Ćazim Ćatić“, tradicionalno dodjeljuje KU „Musa Ćazim Ćatić“ iz Odžaka. Ona će ove godine biti dodijeljena u Tuzli, autorima najuspjelijih pjesama za djecu, odnosno za najuspjeliju bajramsku priču i pjesmu.
Tokom ovog događaja, posjetiocima će biti predstavljena i Sabrana djela Muse Ćazima Ćatića, u tri knjige.
Organizatori događaja su KU „Musa Ćazim Ćatić“ iz Odžaka, BMG Bosanska medijska grupa i BKC Bosanski kulturni centar Tuzla.
Muza Ćazim Ćatić
Muza Ćazim Ćatić bošnjački je pjesnik i književnik, hrvatske narodnosti. Rođen je 1878. godine u mjestu Odžak. Tamo je pohađao osnovnu školu i mekteb, islamsku vjersku školu. Dok je bio još mlad umro mu je otac, nakon čega mu se majka preudala i cijela obitelj preselila se u Tešanj. Tamo je najprije učio za brijača kod svog očuha, a onda upisao medresu kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajbegovića. Učio je turski, arapski i perzijski jezik, što će se kasnije odraziti i na njegovu književnost.
1898. godine Ćatić odlazi u Carigrad kako ne bio regrutiran u vojsku, ali zbog manjka novca, uskoro se morao vratiti u Tešanj. Ipak je pristupio vojsci i tri godine služio u Tuzli i Budimpešti. 1902. godine ponovo se vratio u Carigrad, gdje je završio četvrti razred gimnazije. U Sarajevu, gdje se preselio ponovo zbog materijalnih prilika, upisao je šerijatsku sudačku školu, ali je isključen iz nje prije nego ju je uspio završiti zbog svog boemskog načina života. U to je vrijeme već radio kao urednik lista Behar, družeći se s raznim književnicima i novinarima. Peti razred sudačke škole pohađao je privatno i po posebnoj dozvoli Zemaljske vlade uspio je i diplomirati, ali je potpisao da se tom diplomom neće moći služiti.
1909. godine Ćatić se seli u Zagreb na studij Prava, gdje u dvije godine boravka nije uspio položiti ni jedan ispit. Družio se sa zagrebačkim književnicima u Matoševom pjesničkom krugu, među kojima je, uz Matoša, bio i Tin Ujević. Nastavio je sa svojim književnim, ali i boemskim životom. Nakon dvije godine u Zagrebu, ponovo se morao vratiti u Tešanj. Tamo je radio u banci, ali je s posla otpušten ponovo zbog lošeg načina života. Slično mu se dogodilo i u Bjelini, gdje je radio u gruntovnici kao pisar.
1912. godine, dok je radio u banci, čak je pomišljao i na samoubojstvo, ali istovremeno, to je bilo vrijeme kada je pisao svoju najbolju poeziju. Iste godine odlazi u Mostar i tamo preuzima vođenje časopisa Biser. Napokon se mogao posve posvetiti književnom radu. U to je vrijeme napisao 12 knjiga i prijevoda. Pisao je i eseje, kritike, prevodio studije i naravno, poeziju.
1914. godine, početkom Prvog svjetskog rata, Ćatić je ponovo pozvan u vojsku. Najprije je služio u Tuzli, a onda u Madžarskoj. I u vojsci je nastavio s pijančevanjem. Razbolio se od tuberkuloze nakon što je jedne večeri, odlazeći pijan iz vojarne, pao i zaspao u snijegu, gdje je pronađen polusmrznut. Nakon obolijevanja i kratkog liječenja, pušten je iz vojske. Vratio se kući gdje su ga najbolji liječnici pokušali izliječiti, ali bez uspjeha. Ćatić je umro u travnju 1915. godine.
Život Muse Ćazima Ćatića, obilježen lutanjima i vječitom potragom za ljubavlju, nasilno je i prerano prekinut mobilizacijom 1914. godine koju, ipak, nije uspio izbjeći. Nakon kratkotrajnog boravka u Tuzli, prebačen je u Mađarsku, gdje je teško obolio od tuberkuloze. Liječio se u Budimpešti, a u Bosnu se vraća krajem marta 1915. godine. Umro je 6. aprila te godine, navršivši tek 37 godina života. Sahranjen je na tešanjskom groblju.
Lik Muse Ćazima Ćatića danas, vjerojatno, poznaje svaki građanin naše zemlje, jer se jedna od rijetkih njegovih fotografija nalazi na banknoti od pedeset KM.
Danas mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose ime ovog pjesnika, u čast njegovom književnom djelovanju. Smatra se najvećim pjesničkim talentom u bosanskohercegovačkoj književnosti još od Maka Dizdara.
Izvor ;mojalektira
Radio Olovo/A.M
