24. mart – Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka/ marta, kako bi se podigla svijest o tuberkulozi i nastojanjima da se okonča globalna epidemija.
Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, s temom “Da! Možemo okončati tuberkulozu!” ima za cilj pobuditi nadu i potaknuti vodstvo na visokoj razini, veća ulaganja, brže prihvaćanje novih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), usvajanje inovacija, ubrzano djelovanje i multisektorsku suradnju u borbi protiv epidemije tuberkuloze.
Tuberkuloza (TB) je velika prijetnja javnom zdravlju i uz COVID-19 ostaje jedna od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti u svijetu. Otprilike jedna četvrtina svjetske populacije zaražena je bakterijom tuberkuloze. Svaki dan blizu 4400 ljudi izgubi život, a blizu 30 000 ljudi oboli od ove bolesti koja se može spriječiti i izliječiti.
TB je uzrokovana bakterijama (Mycobacterium tuberculosis) i najčešće zahvaća pluća. TB se širi zrakom, kada ljudi s plućnom tuberkulozom kašlju, kišu ili pljuju. Osoba treba udahnuti samo nekoliko klica da bi se zarazila.
Uobičajeni simptomi tuberkuloze uključuju: dugotrajni kašalj, bol u prsima, slabost ili umor, gubitak težine, vrućicu i noćno znojenje. Često su simptomi blagi mjesecima, što dovodi do odgode traženja skrbi i povećanja rizika od širenja infekcije na druge.
Osobe s TB infekcijom rizikuju razvoj TB bolesti, taj rizik ovisi o više čimbenika, a najvažniji je stanje njihovog imunološkog sustava. Bolest uglavnom pogađa osobe smanjenog imuniteta poput male djece ili ljudi koji žive s HIV-om, osobe s određenim stanjima kao što su pothranjenost, dijabetes ili osobe koje puše ili imaju poremećaje ovisnosti o drogama. Tuberkuloza također nerazmjerno pogađa ljude čije je zdravlje ugroženo zbog društveno-ekonomskih okolnosti kao što su siromaštvo, loši uvjeti stanovanja, raseljavanje ili zatvor.
Dijagnoza TB uključuje mikroskopiju razmaza sputuma i rentgenske snimke prsnog koša. SZO preporučuje brze molekularne dijagnostičke testove kao početne testove za osobe koje pokazuju znakove i simptome.
Tuberkuloza je izlječiva. Liječi se standardnom kurom od 4 antibiotika tijekom 6 mjeseci. Ako liječenje nije pravilno dovršeno, bolest može postati otporna na lijekove i može se širiti. U slučaju kliconoštva, kad je osoba zaražena bakterijom tuberkuloze ali nije bolesna, može se primijeniti preventivno liječenje kako bi se zaustavila pojava bolesti.
Dijagnoza tuberkuloze i tuberkuloze rezistentne na lijekove i dalje predstavlja izazov, s obzirom na to da se trećina osoba s tuberkulozom i dvije trećine osoba s tuberkulozom rezistentnom na lijekove ne otkriva. Ubrzani napori za dijagnosticiranje tuberkuloze i rezistencije na lijekove ključni su za okončanje globalne epidemije ove bolesti.
Globalni napori u borbi protiv tuberkuloze spasili su procijenjenih 74 milijuna života od 2000. godine. Međutim, pandemija COVID-19, zajedno sa sukobima diljem Europe, Afrike i Bliskog istoka te socioekonomskim nejednakostima, poništila je godine napretka postignutog u borbi protiv tuberkuloze i stavila još veći teret na oboljele, posebno najugroženije. U svom posljednjem Globalnom izvješću o tuberkulozi za 2022. godinu, SZO je istaknula da su po prvi put u više od desetljeća procijenjena učestalost tuberkuloze i broj smrtnih slučajeva porasli.
Prema podacima dostavljenim Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, u 2022. godini prijavljeno je 247 slučajeva tuberkuloze, čime se ova bolest i dalje nalazi među deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. U razdoblju 1996.- 2022. godine, u Federaciji BiH se bilježi konstantan pad stope obolijevanja od tuberkuloze, s blažim povećanjem u 2022. godini.
Hitno su potrebni pojačani napori potpomognuti povećanim financiranjem, kako bi se ublažili i poništili negativni učinci pandemije COVID-19 na tuberkulozu. Potreba za djelovanjem postala je još hitnija u kontekstu rata u Ukrajini, tekućih sukoba u drugim dijelovima svijeta, globalnoj energetskoj krizi i povezanim rizicima za sigurnost hrane, koji će vjerojatno pogoršati neke od širih odrednica tuberkuloze.
Otprilike jedna trećina ljudi koji razviju tuberkulozu u svijetu nije obuhvaćena trenutnim zdravstvenim uslugama ili sustavima. Loš pristup zdravstvenoj skrbi rezultira kontinuiranim prijenosom tuberkuloze kao i lošijim ishodima i stigmom, uključujući i one koji imaju pristup skrbi.
Strategija Svjetske zdravstvene organizacije za zaustavljanje tuberkuloze, koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština u svibnju 2014. godine, ocrtava globalne ciljeve utjecaja na smanjenje smrtnosti od tuberkuloze za 90% i smanjenje novih slučajeva za 80% između 2015. i 2030. godine, kako bi se osiguralo da nijedna obitelj nije opterećena katastrofalnim troškovima zbog tuberkuloze.
Izvor ; www.zzjzfbih.ba
Radio Olovo/A.M
