AktuelnoCentar za kulturuKulturaOlovoRadio Olovo

Online preporuka književnih djela -izdanja Centra za kulturu, sport i informisanje Olovo

U našoj redovnoj rubrici online preporuka književnih djela, ove sedmice Vam donosimo preporuku izdanja Centra za kulturu, sport i informisanje, Olovo.

Čitanje u nama podstiče kreativnost, ulazimo u nove svjetove, upoznajemo druge ljude, kulture, tradiciju i običaje. Ono što pročitamo ostavlja u nama tragove, sa svakim čitanjem drugačije i dublje.

Hasna Vatreš-Memagić rođena je 1949. godine u Olovu. Učiteljsku školu završava u Sarajevu. Radila je kao učiteljica, knjigovođa i nastavnica maternjeg jezika u okolini Olova i u Olovu. Od maja 1995. g. u opkoljenom i porušenom Olovu organizuje nastavu u podrumskim prostorijama i improvizovanim učionicama kao direktorica Osnovne škole „Danijel Ozmo“ Olovo. Nakon četrdeset godina rada odlazi u penziju, kada se okušava i na knjževnom polju, pišući prvu knjigu svog života autentičnih događaja i likova, što ima i dokumentarnu notu.

Učiteljica je djelo u kojem Hasna, kako kaže u predgovoru pokušava zagrliti svoja sjećanja i sačuvati ih. U njima nisu samo oni sa kojima nisam više, u njima sam i ja kakva nikada više neću biti.

Sead Hadžiabdić o ovom djelu kaže: Ova knjiga će svjedočiti o vrijednosti naše bosanske žene, njenim vrijednostima i sposobnostima da bude uspješna majka, supruga, domaćica, uspješna direktorica, aktivna u politici – vijećnica, aktivan sudionik raznih društvenih i kulturnoh događanja, a iznad svega cijenjena i poštovana.

Hasna sve što joj se dešava u životu prihvata, i daje sve od sebe da bude najbolja u onome gdje je dobila povjerenje, čak i kada u nedostatku mjesta za nastavnicu radi u računovodstvu, ona to radi sa dušom, i uči sve nas kako se treba odnositi prema onome što nam je povjereno.

Njena sjećanja obiluju neizbrisivim slikama, kaže profesor Imširović, dijete koje pada preko izlizanih i ogoljenih žila na putu, pa ustaje, briše ruku o ruku i prihvata nenu za dimije kako bi nastavili put, na najbolji način govoroi o životnoj filozofiji autorice. Duboko je svjesna da su padovi i ustajanja životna neminovnost.

Knjiga je popraćena fotografijama iz privatnog Hasninog albuma, te nas one još više i dublje uvlače u tekst, i čine da sve događaje iz Hasninog života i mi ponovo proživimo sa njom, a pored fotografija tu su i prava imena onih ljudi koji su prvo na srednjoškolku, zatim na učiteljicu ostavili najdublji utisak, te će mnogi pronaći upravo svoje ime negdje na stranicama ovog djela, i prisjetiti se nečega davno prošlog ali zapisanog, pa će ono ostati upamćeno.

Suada Beširević Bernhardt rođena je u Brčkom, 1943. godine, gdje je provela djetinjstvo i doba rane mladosti. Mješovitu učiteljsku školu pohađala je u Tuzli, a u Austaliju odlazi 1970. godine. Ljubav prema knjizi i pisanju prati je tokom cijelog života, a već u desetoj godini objavljuje prve pjesme u dječijim listovima Male novine i Pionirske novine. Kao učenica srednje škole objavljivala je u listovima za mlade: Mlladost, Čik, te u nedjeljnim novinama Arena i Duga.

Suada o svojim pjesamama i pisanju kaže: Oduvijek me je privlačila knjiga, a pisanje je išlo uporedo sa tim. Pisanje je dio mene, dio mog rapoloženja. Pišem iz ljubavi i zadovoljstva i mislim da ni jedna napisana pjesma nije dovoljno dobra, onakva kakvu sam željela napisati. To me tjera da pišem dalje i pokušavam napisati onakvu pjesmu kakva je bila u meni prije nego što sam je stavila na papir. Pjesme pišem u momentima nadahnuća.

Zejćir Hasić u recenziji kaže: Pjesme i priče Suade Berhnardt odaju njenu veliku ljubav prema svijetu djetinjstva i prema pisanju za djecu, djecu koja svojim mali radoznalim bićem upoznaju svijet oko sebe i otkrivaju njegovu stvarnost i ljepotu. Suada se i sama osjeća dijelom tog dječijeg svijeta i zato su njene pjesme i priče jednostavne i bliske dječijem shvatanju, razmišljanju i doživljaju. Gledajući svijet dječijim očima, ona bićima iz životinjskog svijeta i prirodi daje ljudske osobine, pa životinje u njenim pjesmama, poput ljudi, govore, misle, osjećaju…

Dječaci i djevojčice u nekim pjesmama i pričama su djeca iz mašte, a u nekima stvarna djeca i njenog djetinjstva: ni jednu ni drugu Suada ne idealizira, slika ih s njihovim vrlinama i dječjim manama.

Slikajući svijet djetinjstva, Suada posebno mjesto daje značaju igre, pa u nekim pjesmama opisuje lijepe dječije igre kakve su se igrale u vrijeme njena djetinjstva, današnjoj djeci, nažalost, nepoznate.

Knjiga je popraćena ilustracijama tuzlanskog slikara i dugogodišnjeg likovnog pedagoga Suada Kasumovića.

Posjetite Gradsku biblioteku Olovo , za sebe i svoje najmlađe pronađite ove ili neke druge knjige iz našeg bogatog fonda.

Pripremila Emira Manso-Gradska biblioteka Olovo

Radio Olovo/A.M

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button