Konferencija “Next Gen Health 2026”: Memorandum o saradnji i zaključci za zdravlje djece i mladih

Druga naučna konferencija sa međunarodnim učešćem “Next Gen Health 2026”, posvećena mentalnom i fizičkom zdravlju predškolske i školske djece, održana je u Zenici, u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, uz partnersku podršku UNICEF-a.

 

Ovogodišnja konferencija održana je pod sloganom “Zdrava djeca – najvažnija reprezentacija društva”, a usmjerena je na kreiranje zajedničke strategije i “Lige prevencije” za zdraviju budućnost novih generacija. Skup je okupio predstavnike zdravstvenog i obrazovnog sektora, domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike institucija, akademske zajednice i organizacija koje se bave zdravljem, razvojem i zaštitom djece i mladih.

Događaj je počeo ceremonijom potpisivanja Memoranduma o saradnji između Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Memorandumom je i zvanično formalizovano dugogodišnje strateško partnerstvo između obrazovnog i zdravstvenog sektora, s ciljem dugoročnog unapređenja zdravlja, sigurnosti i opšte dobrobiti djece i mladih na području ZDK.

 

Put ka boljim sistemskim rješenjima

 

Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Muamer Mandra istakao je da ovaj dokument ne predstavlja uvođenje novih administrativnih obaveza, nego jačanje saradnje koja već godinama daje rezultate.

 

“Ovim smo samo formalizovali dugogodišnju uspješnu i plodonosnu saradnju, a cilj je dobiti još bolja sistemska rješenja u zdravstvenom i obrazovnom sektoru. Ovaj dokument, odnosno ovaj memorandum, nam je izuzetno važan iz razloga što ovim zajednički planiramo preventivno-zdravstvene aktivnosti, edukacije, istraživanja i promociju zdravlja unutar škola”, kazao je Mandra.

Naglasio je da djeca i mladi u školama najlakše prihvataju promociju zdravlja i prevenciju bolesti, te da se upravo u tom uzrastu najlakše mogu otkriti rani zdravstveni rizici. Prema njegovim riječima, savremeni način života donio je nove izazove za mlade, među kojima su mentalno zdravlje, digitalni stres, nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana i razvojni poremećaji, zbog čega nadležne institucije moraju pravovremeno djelovati.

 

“Mi smo u proteklih petnaest godina, kao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, izvršili veliki broj preventivno-promotivnih aktivnosti. Mogu da kažem da Služba za školsku higijenu, unutar Instituta, vrši nadzor nad više od 40 hiljada djece i mladih na prostoru ZDK. U proteklom periodu oni su izvršili brojne preglede i sluha i vida i lokomotornog sistema”, rekao je Mandra.

 

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija kazao je da je zdravlje mladih jedno od najvažnijih pitanja za obrazovni sistem, posebno u vremenu kada su djeca i mladi izloženi brojnim rizicima savremenog života.

“Svjedoci smo da smo prihvatanjem modernog načina života izloženi velikim rizicima, a posebno ova populacija u osnovnim i srednjim školama. Dakle, izloženi su raznim vrstama ovisnosti i nezdravim načinom života. Sve su to stvari koje proizvode dugoročnu štetu – ne samo pojedincima, nego i čitavom sistemu”, rekao je ministar Mušija.

 

Dodao je da je Memorandum potvrda zadovoljstva dosadašnjom saradnjom s Institutom, ali i jasna osnova za nastavak zajedničkog rada kroz definisane ciljeve i aktivnosti.

“Nismo htjeli da se programi prevencije realizuju kroz razne projektne aktivnosti, nego smo upravo izabrali Institut, koji je naš partner, i evo ovim memorandumom mi potvrđujemo da smo zadovoljni dosadašnjom saradnjom. Naravno, kroz ovaj Memorandum mi smo odredili svoje zajedničke ciljeve i aktivnosti koje će sve biti u svrhu prevencije i osiguranja zdravog načina života naše djece”, istakao je ministar Mušija.

 

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez istakao je da je riječ o izuzetno važnom skupu, jer je fokus stavljen na djecu i njihovu budućnost.

 

Ulaganje u temelj društva

 

“Djeca i ulaganja u djecu su temelj društva. Dakle, budućnost ove države je na današnjoj djeci, a sutra odraslim građanima i zato je jako bitno da svi vodimo računa te se više posvetimo ovoj temi”, istakao je Čerkez.

 

Dodao je da obrazovni i zdravstveni sektor moraju sarađivati u svim fazama razvoja djece. Podsjetio je i da je prošle godine održana konferencija kantonalnih i federalnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, te najavio da je plan da se 17. juna ove godine ponovo sastanu i potpišu Memorandum o razumijevanju i saradnji sektora obrazovanja i zdravstva u Federaciji BiH.

 

Nakon svečanog otvaranja i uvodnih obraćanja, centralno plenarno predavanje o temi “Razvoj dječjeg mozga u savremenom društvu i izazovi za sistem” održao je prof. dr. sc. Ranko Rajović, šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru u Sloveniji. Rajović je upozorio da je “kognitivno kašnjenje” jedan od najvećih problema u razvoju dječijeg mozga i ukupnih kapaciteta djece.

 

“Već deset godina učitelji u regiji opisuju da je svaka nova generacija malo slabija od prethodne dvije. Onda smo istraživali, u Sloveniji radim, slabi su motorički. I to znatno slabiji, ako uporedimo sada i prije osam godina. Onda, koncentracija pažnje – slabija; kontrola emocija slabija, a sada kažu – nikakva. Opšte znanje slabije. Znači, nešto mora da se radi”, poručio je Rajović.

 

Pojašnjavajući da djeca u školu dolaze “malo slabija”, Rajović je naglasio da se uzroci problema moraju tražiti prije polaska u školu, u periodu najintenzivnijeg razvoja mozga.

 

“Moramo upozoriti roditelje i javnost šta se dešava. Ima tu puno faktora, ali jedan od najvažnijih je nekretanje. Mi, sada, imamo situaciju da naše gradsko dijete pređe dnevno tri do pet kilometara, tri do šest kilometara”, upozorio je Rajović, dodajući da su spuštena, odnosno ravna stopala jedan od prvih pokazatelja nedovoljnog kretanja.

 

Tematski paneli i stručni dijalozi

 

Kroz konferencijski program održana su tri tematska panela i stručni dijalozi koji su obuhvatili ključne aspekte dječjeg razvoja. Prvi panel bio je posvećen temi igre kao prvog koraka ka zdravlju djece, odnosno značaju fizičke aktivnosti, motoričkog razvoja i svakodnevnog kretanja u ranom uzrastu. Učesnici su govorili o ulozi škole, porodice, zdravstvenih radnika i lokalne zajednice u stvaranju okruženja koje djeci omogućava zdrav rast i razvoj.

 

Poseban dio programa bio je strateški dijalog “Zajedno za zdraviju generaciju”, u kojem su učestvovali predstavnici institucija, zdravstvenog i obrazovnog sektora, međunarodnih organizacija i stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja. Dijalog je bio usmjeren na definisanje zajedničkih pravaca djelovanja, jačanje međusektorske saradnje i uspostavljanje održivih preventivnih programa koji će obuhvatiti djecu i mlade na području ZDK.

 

U okviru konferencije predstavljena su i međunarodna iskustva i primjeri dobre prakse. Video prezentacijom iskustava iz Republike Hrvatske, Lucija Knežević iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o ranoj psihološkoj podršci, dok je Louis Achard iz Francuske predstavio ulogu lokalne zajednice u pružanju prve pomoći u mentalnom zdravlju. Programom su obuhvaćena i iskustva iz Francuske, kao i primjeri koji ukazuju na značaj rane reakcije, sistemske podrške i povezivanja stručnjaka iz različitih sektora.

 

Video porukama učesnicima konferencije obratili su se i sportski ambasadori zdravlja – najbolji bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka i bivši nogometni reprezentativac Bosne i Hercegovine Avdija Vršajević, koji su ukazali na važnost sporta, kretanja i zdravih životnih navika kod djece i mladih.

 

Završni panel konferencije bio je posvećen temi “Alarmi u razvoju djeteta”, s fokusom na rano prepoznavanje razvojnih poteškoća, podršku roditeljima, pravovremenu reakciju sistema i bolju povezanost stručnjaka iz obrazovanja, zdravstva i drugih sektora. Istaknuto je da se razvojni problemi ne smiju posmatrati izolovano, nego kroz zajedničko djelovanje škole, porodice, zdravstvenih ustanova i nadležnih institucija.

 

Konferencija je završena zajedničkim zaključcima pod nazivom “Od razgovora do konkretnih promjena”, čime je naglašeno da ovakvi skupovi ne smiju ostati samo na razmjeni iskustava i stručnih mišljenja, nego trebaju rezultirati konkretnim, sistemskim i dugoročnim rješenjima.

 

Zaključci konferencije

 

Organizatori su poručili da je zdravlje djece i mladih pitanje od posebnog društvenog značaja, te da se samo zajedničkim djelovanjem zdravstvenog, obrazovnog i društvenog sektora mogu kreirati uslovi za zdraviju, sigurniju i kvalitetniju budućnost novih generacija.

 

U nastavku su glavni zaključci današnje konferencije:

Prvo, preventivno-promotivna zdravstvena zaštita djece i mladih u školama i fakultetima treba ostati u okviru kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, kao najdirektnijeg i jedinstvenog sistema komunikacije sa Ministarstvom za obrazovanje. Svi drugi akteri koji provode aktivnosti vezane za zdravlje u odgojno-obrazovnim ustanovama trebaju djelovati u saradnji i koordinaciji sa službama za školsku higijenu kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

Drugo, naglašavamo potrebu očuvanja aktivnog pristupa zdravstvenoj zaštiti, odnosno terenskog rada, umjesto vraćanja na pasivni model zasnovan na čekanju u ambulantama i dispanzerima. Preventivni pregledi imaju svoju punu vrijednost samo kada se provode u okruženju u kojem djeca i mladi žive, uče i odrastaju.

Treće, preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladih trebaju provoditi univerzitetski obrazovane medicinske sestre, kao stručnjaci koji posjeduju potrebna znanja, vještine i kompetencije za rad u oblasti prevencije i promocije zdravlja.

Četvrto, preventivni rad sa djecom i mladima treba se zasnivati na tri osnovna stuba:

– preventivni skrining pregledi,

– razvoj koncepta zdravlja i sigurnosti u školama, odnosno tzv. “zdravih škola”,

– te rana stimulacija kao preteča rane intervencije u razvoju djece.

 

INZ i partneri