Gradska biblioteka Olovo i ove sedmice predlaže za čitanje domaće autore
Ponekad, za bijeg od svakodnevnice nisu potrebni odlasci ko zna gdje, dovoljna nam je dobra knjiga , s njom i njenim junacima istražujemo nove svjetove, upoznajemo druge kulture i uvijek naučimo nešto novo. I ove online preporuke, petnaeste po redu su u znaku domaćih autora, jer imamo šta ponuditi.
Za ovu sedmicu iz naše biblioteke izdvajamo Inkapsulirana tijela, Nedžada Ibrahimovića. Od knjiga koje treba pročitati, Edin Pobrić je za ovu rekao: Treba čitati roman Inkapsulirana tijela Nedžada Ibrahimovića i prošetati se slikama vlastitog djetinjstva savremenim heterotopijama krize. Za djecu smo izdvojili Vilenjakovo pero grupe autora, čije su bajke izabrane za najljepšu bajku 2017. godine.
Nedžad Ibrahimović rođen je u Tuzli 1958. godine. Pedagoški fakultet završio je u Osijeku, a postdiplomski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Tuzli iz oblasti književnosti Bosne i Hercegovine. Objavljivao je književne studije i interpretacije, te pozorišnu i filmsku kritiku u različitim časopisima. Zaposlen je kao redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli gdje predaje Historiju filma i Teoriju književnosti.
Ankica Tomić o Ibrahimovićevom pisanju kaže da je to autor čije pisanje podsjeća na ono Danila Kiša, Slavka Janevskog i Milorada Pavića. „Ibrahimović se poigrao fabulom, iskoristivši svoje akademsko znanje o strukturi, ali to je učinio nenametljivo… Onako usput, „kako mu dođe“, stilom koji ostavlja cijelu lepezu dojmova, ali nijedan nije gnjavež. U tom je smislu roman vrlo dotjeran, mjestimično i (pre)dotjeran, pa značenje dokraja ostaje poznato jedino autoru, a čitatelju je ostavljeno da uživa u prizorima koji su vrlo filmični, topli i osjećajni (čak i kad likovi to možda nisu). I iako bi se na prvi pogled moglo reći da autori opisuju djetinjstvo da bi publici pružili kontekst za razumijevanje, sve sam uvjerenija da prava snaga leži upravo u vlastitom kopanju po prošlosti, te da je sadašnji dio nužno zlo od kojeg se ne može pobjeći. U ovom slučaju dovoljno je reći Danilo Kiš; ako volite tog pisca koji nije volio osjećaj pripadnosti i koji je težio čistoj emociji.
„Ibrahimovićev roman je mračan, istodobno i naivan i tjeskoban, kao da je napisan u bunillu dječijih bolesti, i nakraju, na jedan sasvim diskretan način, odličan. Za ovakvu knjigu treba i mira i vremena, treba strpljenja da bi se otkrilo ono po čemu se njezina priča razlikuje od toliko drugih priča o odrastanju i sazrijevanju, pa na koncu, i od priča o kraju svijeta.(…) kaže Miljenko Jergović.
Roman nas vodi kroz svijet odrastanja, obiteljskih i drugih veza, sranjivanja ljubavnih iskustava, onih oko smrti i mnogih drugih.
Vilenjakovo pero – Bajkodrom, je zbirka bajki koje su nagrađene i izabrane sa drugog konkursa za najljepšu bajku Festivala dječije umjetnosti 2017. godine. Knjiga je podijeljena na četiri dijela: nagrađene bajke u kojima nalazimo bajke od Marije Fakete Sulivan – Mali klikeraši, Aide Šešić Nezirović –Dvije Sare, Tatjane Andrejević – Izgubljena inspiracija i Olivera Paligorića – Zdravo, ja sam Blesavko. Izabrane bajke, koje se sastoje od deset bh- pisaca i deset bajki, nagrađena bajka učenika, bajka Čarolija tri vile od Merjem (Mirsada) Husejnović, te priča na poklon Fahrudina Kučuka Stonoga i prijatelji.
Fahrudin Kučuk kao uvod za ovu knjigu, ali i komentar za konkurs kaže kako je žiri imao težak i odgovoran zadatak: Izabrati najbolju, naći u njoj sve što treba da sadrži jedna bajka a da ponudi ipak nešto novo, suvremeno, magično. Odlučeno je da nagradu Planeta bajki ide u ruke književnici Mariji Fekete –Sullivan za bajku pod naslovom „Mali klikeraši“, koja boji najljepšim bojama dječiji svijet. (…) Na konkurs za najbolju bajku javili su se i učenici osnovnih škola; nadareni, razigrani i jako uspješni u pisanju bajki nisu nimalo zaostajali za dokazanim piscima.
A vi, dragi naši mali korisnici i slušaoci, čitajte, jer samo tako razvijate i pomažete svojoj mašti. I pišite. Sve ono što maštate zabilješite na jedan šareni list papira, jer ko zna, možda baš u vama čuči budući pjesnik.
Pripremila Emira Manso
Radio Olovo/A.M
