Učlanite se u Gradsku biblioteku Olovo – zaplovite čarobnim svijetom u koricama knjige!

Dragi naši, pred vama su još jedne preporuke Gradske biblioteke, dok odbrojavamo kraj decembra, pozivamo vas da se što prije učlanite u našu biblioteku, i izaberete divna književna djela iz našeg fonda.
Godišnja članarina za djecu, učenike i studente iznosi pet, dok je za odrasle 10 KM.
Za danas biramo djela koja, ako već niste pročitali, uradite to što prije, a ako jeste, vrijede svakog novog čitanja, jer svakim čitanjem otkrijemo neke nove stvari, i drugačije shvatimo likove i njihove postupke.

Enver Čolaković rođen u Budimpešti, pisac je najčudesnijeg romana o Sarajevu i poštenju jednog čovjeka. Rođen 1913. godine, u Sarajevu polazi u srednju školu a završava je u Budimpešti gdje studira matematiku i fiziku, historiju u Zagrebu. Od 1939. stalno živi uu Sarajevu, a potom u Zagrebu gdje je i umro 1976. godine.
1942. završava autobiografsko djelo „Knjiga majci“ zbog kojeg će poslije biti proganjan i pritvoren. Prevodio je sa mađarskog i njemačkog te je radio kao profesor, kazališni redatelj, lektor, korektor i urednik.
Legenda o Ali-paši je najprije priča o čovjeku koji svojim poštenjem zavređuje i poštovanje i podsmijavanje, o čovjeku koji iz ljubavi prema ženi odbija naizgled sigurne ponude, ali zauzvrat se izbori i za ženu i za bolji život. Nakon toga to je priča i o Omeru kazandžiji, Mehagi bakalu, Ješui Bararonu, Almasi i Hasan-dedi.

„Roman „Legenda o Ali-paši“ mnogo je manje priča o legendarnom, zlatnom dobu Alije Lepira, Omera kazandžije, Mehage bakala i drugih, a mnogo više priča o tragičnoj kobijednog Ješua Bararona, nesretnom životu Ismet-efendije, ljubavnoj drami krasotice Almase, ili pak o sudbinskoj predoređenosti Alije Lepira da djetinju uvredu sakrije u sebi i vine se do plemenitog čina“ u predgovoru kaže Nihad Agić.
Jasmin Agić o ovom romanu kaže ovako: Nije pogrešno tvrditi da je Legenda o Ali-paši društvena bajka nadahnuta popularnim socijalnim idejama vremena i nevjerovatnim orijentalnim pričama u kojima je uvijek bilo moguće da glavni protagonista prekoračuje klasne razlike i društvene prepreke. Birajući da glavni junak njegove proze bude skromni, ali plemeniti hamal Alija Lepir, Čolaković u kanonu bosanskohercegovačke književnosti čini revolucionarnu stvar: prvi put junak jedne tako monumentalne pripovijesti nije osoba velikaškog porijekla ili ličnost dospjela u pisanu književnost iz usmene tradicije, nego lik koji ponašanjem, izgledom i razmišljanjem utjelovljuje onog običnog bosanskohercegovačkog čovjeka, s njegovim najhumanijim životnim mislima.
Alija Lepir predstavlja paradigmatsku težnju čovjeka osuđenog na socijalnu isključenost kaže Agić, koji je ustrajan da dokaže društvu da uobičajne i klasnim porijeklom definirane podjele nisu nešto nepromjenjivo, nego su u svakom pojedinačnom slučaju, odraz socijalnih razlika i društevnog nasilja.
Ili kako je neki naš čitalac na koricama jednog primjerka napisao: Ovu knjigu moraš pročitati, ako počneš i dođeš do pola, ne predaji se, već pročitaj do kraja. Saznati ćeš ljepotu života a ujedno i ljubavi.

Za djecu ove sedmice, ali i za odrasle odabrali smo Malog princa.
Antoine De Saint- Exupery francuski je pisac i zrakoplovac rođen 1900. godine.
Mali Princ je knjiga za djecu koja je prvi put objavljenja 7 aprila 1943. godine, od tada njegova popularnost raste i ne zaustavlja se. Do danas je knjiga prevedena na 300-tinjak svjetskih jezika a doživjela je i najviše adaptacija u slikovnice, stripove, igrokaze i slično.
Ova moderna bajka je pravi primjer da može postojati poveznica između dječije literature i literature za odrasle. Djeca je doživljavaju na svoj način i uče kroz igru riječima, dok odrasli otkrivaju kritiku modernog društva. Ova moderna bajka nosi i autobiografske konotacije s životom pisca.

Pisac je lik avijatičara koji se našao u pustinji, tragičnom mjestu pustoši, ali i magičnom mjestu gdje se mogu doživjeti mnogi prividi fatamorgane. Motiv pustinje nadovezuje se i na problem otuđenosti koji se proteže kroz cijelu priču.
Govori se o otuđenosti među ljudima, nedostatku prijateljstva i komunikacije modernizacijom društva i sredine u kojoj živimo. Mali princ je ujedno i knjiga o dozrijevanju i odrastanju i usvajanju spoznaje da svi moramo proći kroz tu „životnu školu“. Kaže Silvija Š. za portal Pressedan.
Knjiga puna poučnih misli od kojih danas izdvajamo: „Zbogom“, reče mali princ.
„Zbogom“, odgovori lisica. „Slušaj moju tajnu. Vrlo je jednostavna: čovjek samo srcem dobro vidi. Ono bitno je očima nevidiljivo.“
„Bitno je očima nevidiljivo“, ponovi mali princ kako bi zapamtio.
Pripremila Emira Manso
Radio Olovo /A.M