Povodom Međunarodnog dana mira, 21. septembra – Izaberimo mir – Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mira, „Ulažimo u mir: za sve, posvuda, svakoga dana“, podsjeća nas da mirna društva svjesno biraju šta će štititi, podsticati i prihvatiti kao društvenu normu.

Svi koji žive u Bosni i Hercegovini, već tri decenije u miru koji je teško postignut, veoma dobro znaju koliko su takve odluke važne.

Širom zemlje, mir svakodnevno grade preživjele osobe koje istrajavaju u potrazi za istinom i pravdom; nastavnice i nastavnici koji učenike i učenice podučavaju kritičkom razmišljanju; novinarke i novinari koji se odupiru manipulacijama; žene koje grade povjerenje i doprinose društvenom iscjeljenju; mladi ljudi koji se povezuju preko granica koje nisu sami povukli; kao i organizacije civilnog društva, umjetnice i umjetnici te predstavnici i predstavnice vjerskih zajednica koji stvaraju prostor za otvoren razgovor o teškim pitanjima.

Ulagati u mir znači ulagati u njih. Njihovo poznavanje lokalnih prilika i povjerenje koje uživaju u zajednicama mogu oblikovati ponašanja i narative kroz generacije, pomoći u smanjenju tenzija i spriječiti nove sukobe.

Ulagati u mir znači i suočiti se s neriješenim pitanjima.

Nedavne reakcije na smrt Ratka Mladića nanijele su stvarnu štetu, prije svega preživjelima i porodicama žrtava, ali i procesu društvenog iscjeljenja. Takve reakcije otežavaju dugotrajan proces tranzicije Bosne i Hercegovine od postkonfliktne traume ka održivom miru.

Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, a presuda je potvrđena i u žalbenom postupku. To su sudski utvrđene činjenice.

Međutim, sudovi ne mogu odrediti kako će se društvo odnositi prema tim činjenicama.

Kako će se društvo odnositi prema njima odlučuje se drugdje: u učionicama i redakcijama, za porodičnim stolovima, u parlamentima i općinskim vijećnicama, na televiziji i društvenim mrežama. U zemlji koja bira mir, o utvrđenim činjenicama uči se odgovorno, prema žrtvama se odnosi s dostojanstvom, a prošlost pomaže ljudima da razumiju odakle dolaze.

Suočavanje s prošlošću stoga ne znači živjeti u prošlosti. Ono znači zaštititi budućnost od zloupotrebe prošlosti.

U tome učestvuje cijelo društvo, ali politički lideri i liderice imaju posebnu odgovornost. Riječi izgovorene s pozicija moći utiču na to šta se u društvu smatra prihvatljivim. Posebno u izbornom periodu, neslaganja su neizbježna, a živa politička debata je zdrava. Dehumanizacija, govor mržnje, poricanje i veličanje nisu.

Nova generacija sluša i oblikuje svoje političke stavove.

Mladi trebaju imati pristup činjenicama i prilike da se susreću i upoznaju. Oni su građanke i građani ove zemlje već danas i imaju vlastite ideje o njenoj budućnosti.

Većina želi odgovorne institucije, život bez diskriminacije, prilike za rad i napredak te stvaran glas u odlukama koje ih se tiču. Mlade žene također moraju imati taj glas — ne samo mjesto za stolom, već stvarni uticaj na odluke o miru i sigurnosti.

Zato ulaganje u mir znači više od finansiranja projekata. Mir mora imati uporište u društvu i među građanima i građankama, a inkluzivne institucije moraju graditi društvene temelje na kojima mir počiva.

Ujedinjene nacije nastavit će podržavati ljude, institucije i zajednice koji nastavljaju ovaj rad. Na Međunarodni dan mira pozivam sve da naprave isti izbor.

Izaberimo dijalog umjesto podjela. Činjenice umjesto manipulacija. Učešće umjesto isključivanja. Izaberimo mir.

Obavezujem se da ću slušati ove glasove i djelovati. A vi?