Oktobar mjesec knjige -čitajte preporuke Gradske biblioteke Olovo

Oktobar se obilježava kao mjesec knjige, stoga, mi kao i prethodnih sedmica nastavljamo sa našim online preporukama. Promovisanje važnosti knjige, njene uloge u obrazovanju te značaja u svakodnevnom životu, naš je cilj. Knjiga jeste naš najbolji prijatelj, ali i mi trebamo biti njeni prijatelji, pa iskoristimo oktobar, mjesec i praznik knjige, da se vratimo čitanju, da razmislimo o dobrobitima koje nam donosi, ali i o našem odnosu prema pisanoj riječi.

Jasmin Agić rođen je 1982. godine u Zenici. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te je autor velikog broja književno-kritičkih tekstova i eseja, objavljenih u domaćoj dnevnoj štampi i stručnoj periodici. Autor je niza radio dokumentaraca, posvećenih najznačajnijim savremenim bosankohecegovačkim književnicima. Književni je kritičar, novinar, teoretičar i prozni pisac, pripada mlađoj generaciji pisaca iz Bosne i Hercegovine.

Dvije knjige, Jasmina Agića predstvaljamo ove sedmice. Peto godišnje doba i Bahka.

Dovitljivo, maštovito i uzbudljivo epiteti su koji nabolje opisuju pisanje Jasmina Agića, a čitanjem njegove proze postaje više nego bjelodano sa savremena bosankohercegovačka književnost skreće na jednu sasvim novu i neočekivanu stazu. Pronaći najoptimalniju jezičku formu svojim magičnim pripovjestima čini se da je Agićev osnovni umjetnički zahtjev i baš ga ta neobična potraga čini sasvim posebnim i posvema drugačijim od savremenih pisaca njegove generacije. Njegove priče svjedoče kako je književnost legitimnija od historije u konstituiranju istine, jer samo književnost posjeduje mogućnost da u lavini povijenih događaja prepozna sudbinu jednog čovjeka.

U pričama Jasmina Agića tragično, nadrealno i čudesno spojeni su u jedan cjelovit osjećaj fiktivnog svijeta i baš zbog tog osjećaja izuzetnosti možemo tvrditi kako je njegova proza autentična i originalna. Njegove priče daleko su iznad uobičajnih invokacija povijesti, a njihova magijska logika spojena sa čudesnim zapletima i neočekivanim raspletimaubjedljiv su dokaz kako je riječ o iznimno vrijednoj i značajnoj književnoj i umjetničkoj osebujnosti.

Bahka je knjiga u kojoj je sadržano osam priča, koje bez ikakve dvojbe, imaju jednu zajedničku crtu, koja nadilazi njihovu tematsku raznolikost. U svim se, odmah na prvi pogled, može prepoznati autorova opsjednutost stilom i formom. I kada za temu priče bira imaginarni historijski okvir i kada pripovijest situira uu savremenu bosansku stvarnost njegov jezik ima dozu barokne raspričanosti; suzdržane i usredotočene na detalj, ali ipak latentno eksplozivne. Raznolikost tema i autorovih interesovanja prikazanih u pričama garant su kvalitetu knjige, a osjećaj da uz pripovjesti putujete kroz historiju i geografiju dokaz je da ste zarobljeni njihovim magičnim svijetom.

„Izmislionica u selu Pričevac“, je ovosedmična poslastica za naše male korisnike.

Šimo Ešić rođen je 1954. godine u Brezama kod Tuzle. Završio je studij jezika i književnosti. 1969. godine javlja se prvom zbirkom pjesama Zdravica na kraju djetinjstva. Zatim slijede brojne knjige, od kojih su najpoznatije Rudarev kućerak, Vezena torbica, Bijeli svijet, šareni svijet itd…

Ešićeve pjesme i priče čine sadržaj ove dječije knjige. Lirski zapisi o dobrodušnim čudovištima, kojih ima sedam. Koliko i dana u sedmici. Za svaki dan, po jedno. Ova izmaštana, na prvi pogled strašna stvorenja, imaju veliko srce i beskrajno dobru dušu, što bi trebalo značiti da nikome ne treba suditi po izgledu. Nevidljiva su odraslima (osim onima koji još uvijek negdje duboko, čuvaju dijete u sebi) i veliki su zaštitnici i saveznici djece.

Čudovišta, ali i cijelu knjigu, ilustracijama je oplemenila Radostina Neykova.