AktuelnoObrazovanjeOlovoRadio Olovo

Pisac i novinar Elvir Halilović sa prijateljima iz Vogošće poklonima obradovao učenika Mahira u Petrovićima

Nakon što je nedavno boravio u Olovu tačnije u Gradskoj biblioteci Olovo gdje je održao promociju svoje knjige za djecu “Priče iz srcolike zemlje” autor Elvir Halilović inače novinar po zanimanju obećao je da će se vratiti ali ovaj put da posjeti Mahira Behlulovića u Petrovićima.

Nije prošlo dugo Elvir je stigao i to sa punom torbom poklona za Mahira, jedinog učenika u područnoj školi u Petrovićima.

 

 

 

 

 

 

 

-Čuo sam za Mahira od Sanele direktorice biblioteke koja je boravila kod njega u školi pa sam želio i ja na neki način pomoći.Saznao sam da voli da čita i da voli sport.Animirao sam svoje prijatelje iz sportskih klubova u Vogošći i drago mi je da su se svi odmah odazvali pa smo brzo prikupili nekoliko lopti,sportske opreme ali i knjiga kojima se Mahir baš obradovao.Drago mi je što sam upoznao Mahira i siguran sam da ovo neće biti moja prva i zadnja posjeta,kaže Elvir .

 

Hvala članovima Atletski klub Vogošća,  Klub malog nogometa Vogosca , FK Unis Vogošća , NK OZREN – Semizovac , Taekwondo klub ”Victory’‘ , Košarkaški Klub Vogošća , Biblioteka JU Ksc Vogošća ,  ŽNK Vogošća i PLANJAX GROUP čije će poklone uručiti drugom prilikom.

 

Mahir se obradovao direktorici Saneli a potom i “Čiki piscu” kako ga djeca od milja zovu ali i poklonima koje je dobio. Posebnu sreću i osmijeh izazvale su nove kako kaže “prve moje” kopačke .

 

-Sretan sam danas dobio sam puno novih slikovnica,knjiga,dresova pa i medalju ali kopačke su mi najdraže.Volim da igram fudbal ali često nemam s kim jer smo ja i učitelj sami  ,kaže Mahir.

 

Na naše pitanje je li tužan  što nema puno drugova i drugarica kaže ,

 

-Jesam nekad sam tužan  ali samo ponekad , jer djeca  puno galame i bacaju smeće to mi smeta,kaže ovaj sedmogodišnjak koji školske dane dijeli sa učiteljem Samirom Kopićem.

Područna škola u Petrovićima od Olova i centralne škole “Olovo” udaljena je 15 kilometara. Prije Mahira bila je zatvorena jer nije bilo učenika.

 

Od prošle školske godine učitelj Samir i vjeroučitelj Eldin Kamenjašević  koji dolazi  nekoliko puta sedmično jedino su nastavno osoblje uz Amiru Kopić koja održava higijenu i učionice toplim.

 

-Radio sam u velikim odjeljenjima ali i kombinovanim ali nikada nisam sa jednim učenikom što je i za mene bio izazov koji sam prihvatio priznajem sa dozom brige.Odmah po dolasku sam shvatio da nisam imao razloga za brigu Mahir je dijete koje je željno znanja i pažnje.Školski čas nam prođe brzo jer ga mnogo toga zanima tako da je zadovoljstvo raditi s njim,kaže učitelj Samir.

Učitelj Samir svaki  radni dan putuje iz Soluna  do Petrovića oko 30 km i to mu kaže ne predstavlja problem čak i motiv jer zna da ga čeka veseli i razdragani učenik Mahir kojem treba prenijeti znanje ali i ljubav koja mu je potrebna više nego ikome jer ipak nije jednostavno biti sam u školi bez drugova iz klupe i dječije graje.

Mahirova mama Zana Behlulović je domaćica dok je njen suprug Zijad nedavno dobio posao.  Mahir je njihovo  najmlađe četvrto dijete.Iako je sam u školi kaže da to nije za njega problem jer je sretan što ide u školu i što ima divnog učitelja  koji mu je kaže prvo prijatelj pa onda učitelj.

Ova priča ne bi imala ovakav tok da nije bilo Mahirovog nastupa na školskoj priredbi u OŠ “Olovo” kada je izrecitovao tekst pjesmice koji je napisao njegov vjeroučitelj Eldin “ Škola  moja je cijela ”  a nakon toga u posjetu mu došla direktorica Gradske biblioteke Sanela Kaikčija koja je priču o Mahiru podijelila na stranici biblioteke.

-Mahir me je prvo oduševio na priredbi a kada sam čula da voli da čita posjetila sam ga u Petrovićima i donijela mu nekoliko knjiga i slikovnica za njegov uzrast.Radost zbog našeg dolaska i Mahirova sreća koja me dočekala odmah na vratima su me duboko dirnuli.Moje utiske nakon posjete sam podijelila na našoj stranici što je   pokrenulo i druge da ga posjete ali jedino je Elvir izrazio želju da Mahira obraduje onim što najviše voli a to su knjige i lopte,kaže Sanela.

Knjige ,lopte ,dresovi i prve kopačke su ovom dječaku izmamile osmijeh ali posjeta ljudi i društvo da tu sreću dijeli je ipak nešto najbolje što mu možete pokloniti.
Medijske priče po koju svi dođu budu i prođu ali Elvir i njegovi prijatelji iz Vogošće su se potrudili da Mahir ovu posjetu pamti dugo.

 

Ova priča koju su prenijeli brojni mediji u našoj zemlji nažalost govori o tužnoj sudbini sela Petrovići koje je sinonim za brojna sela i gradove u BiH iz kojih su otišli njihovi stanovnici u potrazi za boljim životom.Škola u Petrovićima nakon Mahirovog petogodišnjeg školovanja ostati će zaključana jer i Mahir će se otisnuti dalje u potrazi za znanjem.

 

 

Ovdje pogledajte i naš video zapis ,

Radio Olovo /A.Milunić

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button