Danas je Svjetski dan flore i faune -dan za skretanje pažnje o divljim biljkama i životinjama

Piše: Selma Gribajčević

Dana 20. decembra 2013. godine, na svom 68. zasjedanju, Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UNGA) proglasila je 3. mart-Svjetskim danom flore i faune (WWD) UN-a koji služi za proslavu i podizanje svijesti o divljim životinjama i biljkama u svijetu. Ovo je, također, dan potpisivanja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) iz 1973. godine.  Bosna i Hercegovina je ratificirala ovu konvenciju 2008.godine.

Rezolucija UNGA-a takođe je odredila Sekretarijat CITES-a kao posrednika za globalno obilježavanje ovog posebnog dana za floru i faunu u UN-ovom kalendaru. Svjetski dan flore i faune postao jedan od najvažnijih svjetskih godišnjih događaja posvećen divljim biljkama i životinjama.

Tema za WWD za 2021. godinu je “Šume i egzistencija: Održavanje ljudi i planeta”, kao način da se istakne uloga šuma, šumskih vrsta i usluga ekosistema u održavanju egzistencije stotina miliona ljudi širom svijeta, a posebno domorodačkih zajednica koje imaju historijske veze sa šumskim i susjednim područjima. To se poklapa i sa UN-ovim ciljevima održivog razvoja 1, 12, 13 i 15 i njihovim širokim opredjeljenjima za ublažavanje siromaštva, osiguravanje održivog korištenja resursa i očuvanje životnog zemljišta.

Između 200 i 350 miliona ljudi živi u šumskim područjima širom svijeta ili uz njih, oslanjajući se na različite usluge  koje šume i šumske vrste pružaju za život i tako pokrivaju svoje najosnovnije potrebe, uključujući hranu, sklonište, energiju i lijekove.

Domorodački narodi  prednjače u suživotu između ljudi i šuma, divljih vrsta koje obitavaju u šumi i usluga koje pružaju. Otprilike sa 28% svjetske kopnene površine trenutno upravljaju domorodački narodi, uključujući neke od ekološki netaknutih šuma na planeti. Ti prostori nisu samo centralni za njihovu ekonomsku i ličnu dobrobit, već i za njihov kulturni identitet.

Šume, vrste šuma i život vrsta i ljudi koji o njima ovise trenutno se nalaze na međi višestrukih planetarnih kriza s kojima se trenutno suočavamo, od klimatskih promjena do gubitka biološke raznolikosti te zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih utjecaja pandemije COVID-19.

Skretanje pozornosti na šume je od velike važnosti, jer usljed deforestacije i požara šume gubimo alarmirajuće brzo. Za primjer, prema navodima National Geographic-a između 1990. i 2016. godine, svijet je izgubio 1,3 miliona kvadratnih kilometara šume. Otkako su ljudi počeli sjeći šume, oboreno je 46% drveća, prema studiji iz 2015. godine objavljenoj časopisu Nature. Oko 17 % amazonske prašume uništeno je tokom proteklih 50 godina, a gubici su u posljednje vrijeme sve veći. Deforestacija sa sobom povlači gubitak staništa mnogih biljaka i životinja, ali i ljudi koji svoj život vežu uz šume.

Kada govorimo o flori Bosne i Hercegovine, vrijedi spomenuti Preućicu koja se nalazi u Nacionalnom parku Sutjeksa i predstavlja jednu od posljednih očuvanih prašuma u Evropi. Posebnost BiH su i doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke koje su specifične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu meditranske biljke. Dobar primjer flore BiH je planina Bjelašnica kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, hrastova kitnjaka, glogova i crnih bukvi. U višim predjelima preovladavaju mješovite šume bukvi i jela. U BiH raste i nekoliko endemičnih vrsta od kojih je ljiljan (Lilium bosniacum) najpoznatiji i encijan (Gentiana dinarica) koji predstavlja jednu od najvrijednijih i najugroženijih vrsta endemskog bilja u BiH.

Bosna i Hercegovina kako floru, ima i bogatu faunu. Prema određenim izvorima, fauna u BiH se može podijeliti na pet oblasti: endemična faune, fauna Bosanske Posavine, brdsko-planinska fauna, fauna područja niske Hercegovine i fauna vode. Najveća životinja koja je prepoznata kao ugrožena vrsta u BiH  je mrki medvjed.

Kako je u BiH zaštita okoliša ustavna nadležnost entiteta tako imamo Crvene liste divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva Federacije BiH te Crvenu listu zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske.

Na Crvenoj listi FBiH nalazi se 658 biljnih vrsta, 27 vrsta sisara, 40 vrsta ptica, 6 gmizavaca, 4 vodozemca, 36 riba te veliki broj vrsta iz različitih grupa beskičmenjaka, a na Crvenoj listi Republike Srpske nalazi se 818 vrsta vaskularne flore, 304 vrste ptica, 48 vrsta riba, 57 vrsta sisara, 20 vrsta vodozemaca te 25 vrsta gmizavaca.

Dodatno, kao što je rečeno BiH je potpisnica CITES-ove konvencije za koju je u BiH odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegvine, kako je navedeno: „Ovom Odlukom se definira način na koji će se vršiti izdavanje dozvola za promet ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, mrtvih primjeraka, te njihovih dijelova i derivata, odnosno svih vrsta koje se nalaze na spisku Dodataka CITES-a. Također, propisan je i izrađen izgled obrazaca CITES dozvola za Bosnu i Hercegovinu. Za implementaciju predmetne Odluke zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegvine, te entitetska ministarstva nadležna za zaštitu okoliša, kao i nadležni Odjel Vlade Brčko distrikta BiH.“ CITES-ova konvencija je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka – CITES koja  regulira promet preko 35.000 vrsta divljih životinja i biljaka.

Svjetski dan flore i faune ove godine nastojati će da promoviše modele i prakse upravljanja šumama i šumskim divljinama koji prilagođavaju dobrobit ljudi i dugoročno očuvanje šuma, vrsta divlje faune koje žive u šumama flore i ekosistema koje održavaju. Promovisati će i vrijednost tradicionalnih praksi i znanja koja doprinose uspostavljanju održivijeg odnosa s tim ključnim prirodnim sistemima.

Izvori:
https://www.nationalgeographic.com/environment/article/deforestation
https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/priroda/flora-i-fauna/54-o-bih/priroda/571-fauna-u-bosni-i-hercegovini
https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/priroda/flora-i-fauna/54-o-bih/priroda/570-flora-u-bosni-i-hercegovini
http://mvteo.gov.ba/Content/Read/CITES
https://www.wildlifeday.org/

mislioprirodi.ba